Slijedi rast kamatnih stopa?

3D chart showing rising profits with fading out grid on the floor

BANJALUKA – U cilju obuzdavanja inflacije, američke Federalne rezerve (FED) povećale su referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, u čemu će ih, po svemu sudeći, pratiti i Evropska centralna banka, a posljedica svega mogao bi biti rast kamatnih stopa za privredu i građane.

Ipak, mišljenja u BiH po ovom pitanju su podijeljena. S jedne strane su oni koji smatraju da će Evropska centralna banka BiH pratiti FED, koji bi u narednom periodu referentne kamatne stope mogao podići do nivoa od 2 do 2,5 odsto, dok su s druge strane oni koji tvrde da Evropska centralna banka neće pratiti FED.

“Ovaj rast je prvi od 2018. godine. Rastom kamatnih stopa nastoji se obuzdati inflacija koja, po mom mišljenju, nije uzrokovana rastom novčane mase i programima monetarne podrške. Vrlo je vjerovatno da će ECB pratiti aktivnosti FED-a u pogledu rasta kamatnih stopa, mada ne postoji jasan stav guvernera ECB-a i to tijelo je podijeljeno”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

Trenutno, jedan od najvećih zagovornika povećanja kamatnih stopa u evrozoni od strane ECB je Njemačka, a odmah nakon FED-a reagovala je i Centralna banka Engleske, koja je podigla svoje kamate za 0,75 odsto. Priča o povećanju kamatnih stopa od strane ECB-a povela se i krajem prošle godine, međutim Kristin Lagard, predsjednica ECB-a, tada je rekla da za tim nema potrebe te da je inflacija privremenog karaktera, međutim ispostavilo se da nije bila u pravu s obzirom na to da inflacija i dalje raste.

Kada je riječ o kretanju stopa, FED je još u martu 2020. godine na nulu spustio svoju stopu kako bi podržao privredu da se oporavi nakon krize prouzrokovane širenjem virusa korona. Međutim, američka privreda pogođena je rastom cijena i inflacijom koja nije zabilježena u posljednjih 40 godina, zbog čega su iz FED-a nekoliko puta najavljivali da će dizati kamatne stope. Američki analitičari tržišta očekuju da će ove godine čak sedam puta FED podizati kamate te da će biti povećane za najmanje 1,75 odsto.

“Poslije odluke FED-a mogu se očekivati pad vrijednosti obveznica, manje novca u opticaju, rast kamatnih stopa ne samo u ekonomskom sistemu SAD, zone evra, nego i u perifernim ekonomijama. Mogu se očekivati manji obim investicija, usporavanje ekonomske aktivnosti i pojava recesije, pad životnog standarda i gubitak radnih mjesta. To je neki osnovni scenario ukoliko se rast kamatnih stopa nastavi i program monetarne podrške obustavi. Izazov u BiH je potpuna odvojenost monetarne od fiskalne politike”, zaključio je Stevanović.

Za razliku od Stevanovića, Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da već godinama Evropska centralna banka ne prati FED kada je riječ o postepenom dizanju kamatnih stopa, ali da je jasno po ekonomskoj definiciji da povećanje inflacije mijenja kamatne stope.

“Novac kao mjerilo očuvanja vrijednosti bi morao pratiti kretanje inflacije kako bi se ta vrijednost očuvala, ali svjedoci smo da tzv. ekonomsko-političke mjere postaju čisto političke. Iz tog razloga teško je očekivati u ovoj, čak i u narednoj godini povećanje kamata u Evropskoj centralnoj banci”, rekao je Kutle.

Kada je riječ o bankama u Bosni i Hercegovini, Kutle kaže da banke u ovom trenutku imaju veću ponudu novca od potražnje za kreditima, tako da nemaju neku mogućnost povećanja kamata na kredite.

“To je dobro za one na kreditnoj strani, ali loše za one koji imaju štednju i očekuju zaštitu vrijednosti iste. Istina ima dva lica”, rekao je Kutle.

 

nezavisne

Prethodni članakNSRS o mjerama u oblasti indirektnih poreza
Naredni članak“ZABRINJAVA HISTERIČNA PRIČA IZ EVROPE” Cvijanovićeva upozorava da se od BiH pokušava napraviti potencijalno žarište sukoba