Iako se , kada je riječ o investiranju u obnovljive izvore energije u regionu,
stvari posljednjih godina kreću u dobrom smjeru, još uvijek se kaska za
evropskim trendovima na ovom polju. U zemljama zapadnog Balkana osjetan
pomak ostvaren je 2023. godine kada je značajno povećan instalisani
kapacitet solarnih elektrana. U BiH taj porast je bio čak 60%, Sloveniji
57%, Hrvatskoj 50%, a i ostale zemlje imaju sličan trend.
Međutim, iako investiranje u obnovljive izvore energije donosi brojne
mogućnosti, postoje i značajni izazovi koji još nisu prevaziđeni. Zakonski
okvir se razvija, ali je zato i podložan promjenama što dodatno može otežati
posao investitorima.
“ Proces dobijanja dozvola često je složen i dugotrajan, što može usporiti
realizaciju projekata, ali postoje napori da se administrativne procedure
pojednostave i ubrzaju. Još jedan ključni izazov jeste nedostatak adekvatne
elektroenergetske infrastrukture : mnoge zemlje regiona nemaju dovoljno
razvijenu mrežu koja bi mogla da podrži veći broj projekata, a kapaciteti za
balansiranje proizvodnje iz nestalnih izvora poput vjetra i sunca su
ograničeni”- kaže Nevena Đukić, direktorka kompanije CEEFOR iz Beograda .
Ova kompanija ima iskustvo duže od jedne decenije u sektoru primjene
energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Đukićeva ističe da je i finansiranje jedan od ključnih faktora . Naime, iako
postoji interes međunarodnih finasijskih institucija , lokalna tržišta
kapitala još nisu dovoljno razvijena da omoguće dugoročnu i održivu
podršku investicijama u obnovljive izvore. Iazovi postoje i u primjeni
zakona i uvezivanju novih kapaciteta sa postojećom mrežom.
“U Srbiji su posljednjih godina napravljeni značajni iskoraci, naročito
donošeljem Zkona o korišćenju obnovljivih izvora energije , koji je omogućio
sistem aukcija za OIE projekte, i bolje definisao prava investitora, ali
izaovi i dalje postoje, a slično je i u drugim zemljma regiona”, smatra Nevena
Đukić i dodaje da tu nije kraj problemima koji još čekaju rješenja.
“Skladištenje energije iz obnovljivih izvora je ključni element energetske
tranzicije , ali je u regionu još u ranoj fazi razvoja. U Srbiji se razmatraju
prvi ozbiljni projekti baterijskih skladišta , a EPS planira modernizciju
hidroelektrana kako bi se omogućilo bolje balansiranje mreže. Optimalna
rješenja uključuju kombinciju decentralizovnih baterijskih sistema , razvoj
mikromreža i veću integraciju digitalnih tehnologija u upravljanje
proizvodnjom i potrošnjom”, kazala je Nevena Đukić.
Direktorka CEEFOR – Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj iz
Beograda biće i moderator jednog od ključnih panela na predstojećrm Samitu
energetike u Trebinju.
“Samit u Trebinju posto je jedna od ključnih regionalnih platformi za rezmjenu znanja, iskustava i ideja u sektoru energetike, i ovakvi susreti su od
izuzetne važnosti , jer omogućavaju dijalog između predstavnika vlada,
investitora, regulatornih tijela i eksperata. To je dobar podsticaj za saradnju
u regionu , jer energetska tranzicija zahtijeva koordinisan pristup “, smatra
Đukićeva.
Šesti samit energetike u Trebinju biće održan od 19. do 21. marta, a dolazi u
trenutku kada su globalne energetske prilike turbulentne, a region traži
najbolji način da se pozicionira u energetskoj tranziciji.
