Prošle sedmice Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH usvojio je inicijativu i prihvatio prijedlog grupe parlamentaraca o izmjena Izbornog zakona BiH po kojima bi se trebalo na birališta uvesti video nadzor i elektronsko skeniranje listića.
Ove izmjene spadaju pod tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona na kojima insistiraju uglavnom opozicione stranke, ali nije sigurno da će iste izmjene dobiti potvrdu i u Domu naroda BiH i to zbog izričitog stava HDZ-a BiH koji se protivi bilo kakvim tehničkim promjenama, ukoliko se ne budu dirali i drugi, njima bitni, dijelovi Izbornog zakona koji se odnose na način popune Domova naroda i izbora članova Predsjedništva BiH.
No, zaista jedan od ogromnih problema na izborima uistinu jesu ogromne izborne krađe koje dovitljivi stranački aktivisti različitim vrstama manipulacije beskrupulozno provode na izbornim mjestima.
Mnogo je načina na koje se odvija izborna krađa, čemu svjedoče i polujavno govore mnogi direktni učesnici takvih događanja, a mnogi građani kao opravdanje za neizlazak na izbore kao razlog navode onu poznatu: ‘Svakako moj glas ništa ne vrijedi, biće poništen ili će neko drugi glasati za mene’.
Izborne manipulacije često budu ‘pokrivene’ i nedogovornim ponašanjem lokalnih Izbornih komisija koje su često pod političkim uticajem jer njihove čelne ljude imenuju opštinske vlasti, a članove biračkih odbora postavljaju direktno političke stranke, koje naravno po zadatku, u to tijelo šalju odane i vjerne stranačke poslušnike koji se na dan izbora pretvaraju u realizatore mnogih izbornih manipulacija.
Dnevni list opisao je nekoliko pojava i metoda kako se krade na izborima, i to na osnovu svjedočenja direktnih učesnika ovakvih i sličnih događanja.
Trgovina članovima biračkih odbora
Biračke odbore u BiH imenuju političke stranke, ali tako da svaka politička stranka i kandidat prijavljena za državni nivo ima pravo na cijeloj teritoriji BiH imenovati članove biračkih odbora. Tako imamo situaciju da putem ždrijeba bude određeno da npr. na nekom biračkom mjestu u Posušju u biračkom odboru koji broji 5 članova možete dobiti stranački sastav: HDZ-SDA-SNSD-SBiH-SDS. Budući da u, kao primjer navedenoj, gotovo stopostotno jednonacionalnoj opštini postoji samo HDZ kao organizovana politička stranka, a preostale četiri nemaju svoje članove, odmah nakon provedenog ždrijebanja kreće se u trgovinu, kupovinu, zamjenu i razmjenu biračkih mjesta.
Dojučerašnji ljuti politički neprijatelji kreću u razmjenu i manipulacija nastupa odmah i to najčešće preko stranačkih centrala koje dogovaraju uslove razmjene. A oni su često ili novac, ili ako su u pitanju veće stranke princip mjesto za mjesto: ‘Ti meni 40 mjesta u Hercegovini – ja tebi 40 u RS-u ili u nekom drugom dijelu gdje ja nemam svoje ljude’. Tako se onda dogodi da na primjer HDZ može preuzeti sva mjesta koja pripadaju SDA-a, SNSD-u, SBiH-u i SDS-u i dobiće svih 5 članova biračkog odbora na zamišljenom mjestu u Posušju, a zauzvrat će njima isporučiti mjesta tamo gdje HDZ-a nema, npr. SDA-u će dati svoje mjesto u Goraždu, SNSD-u u Trebinju, SBiH-u možda u Sarajevu, a SDS-u u Nevesinju. Na taj način faktički već imamo jednostranački birački odbor, te izborna manipulacija već tada može započeti.
Samim automatizmom, ovakvim načinom raspodjele i formiranja biračkih odbora širom BiH dolazi do velike prevlasti moćnih stranaka u biračkim odborima na teritorijima gdje im to treba. Za izbore se prijavljuju čak i fiktivne liste s po samo jednim kandidatom kako bi se došlo u mogućnost dobiti mjesta u biračkim odborima, a isključivi cilj je onda dobro istrgovati i što više ‘poklopiti’. A onaj ko dobro istrguje, taj najviše i dobije.
Kad mrtvaci ustanu
Često u BiH čujemo da su na biračkom popisu nalaze umrle osobe, a mnogi ljudi tvrde da se znalo dogoditi da se odluče u zadnji tren izaći na izbore, a onda na biračkom mjestu otkriju da je neko drugi za njih glasao. A glasovati za drugog, pa čak i za nekog ko je umro, ukoliko imate uspostavljenu kontorolu nad biračkim odborom na način kako je opisano u u prethodnom odlomku ovog teksta nije teško.
Dovoljno je uzeti glasački listić, ubaciti ga u kutiju i improvizovati potpis umrle osobe na mjestu predviđenom za to. Ukoliko se niko ne žali ili niko nije primjetio da ste to učinili, niko se na taj postupak neće ni žaliti, niti će to iko otkriti. A ko bi i mogao uložiti žalbu, ako imate već prethodno organizovan jednostranački birački odbor?
Kada je u pitanju glasanje umjesto osoba koje nisu pristupile biranju, radi se o klasičnom ubacivanju određenog broja listića u glasačku kutiju pred kraj izbornog procesa, obično naveče između 18-19 sati, pred zatvaranje biračkih mjesta kada dođe nalog iz stranačkih centrala da se ‘mora’ popraviti rezultat. Tada se listići ubace i takođe lažno potpišu.
‘Bugarski voz’
Posebno popularna metoda u zadnje vrijeme za krađu glasova u BiH je tzv. ‘Bugarski voz’ i to iz razloga što u potpunosti organizatoru osigurava kontrolu nad biračima i cijelim procesom. Obično počinje tako da se već u ujutro s biračkog mjesta ukrade jedan ili više izbornih listića. Oni se iznesu vani u izmješteni stranački štab oformljen za izbornu manipulaciju.
Stranački aktivisti na različite načine i služeći se raznim metodama, od pritisaka do plaćanja, dovode birače u izmješteni štab. Daju mu popunjeni ukradeni glasački listić, birač ima zadatak otići na biračko mjesto, uzeti prazni listić, proći iza paravana, iz džepa izvaditi već popunjeni, a u džep staviti prazni. Kad izađe iza glasačkog paravana u glasačku kutiju ubaci već popunjeni glasački listić, a organizatorima iznese onaj prazni s kojim se manipulacija nastavlja i može se ponavljati cijeli dan. Pri kraju izbornog procesa, isti broj praznih glasačkih listića, ujutro ukradenih, se vrati među izborni materijal i ‘niko ništa nije primjetio’.
Brojno stanje listića je na kraju onakvo kakvo je bilo u početku, a u međuvremenu je kroz jedno biračko mjesto prošlo možda i stotine listića koji su bitno uticali na izborni rezultat. Među domaćim strankama ovakav način manipulacije je popularan i zbog upravljanja preferencijalnim glasovima za pojedine kandidate unutar stranačkih lista.
Štimanje rezultata i pogodbe
Obično se događa nakon završetka glasanja, a prije prebrojavanja glasova i obično u ovom načinu učestvuje više političkih stranaka koje žele zadovoljiti svoje izborne ciljeve. Ovom načinu pogoduje to što u BiH imate na opštim izborima, npr. u Federaciji BiH, liste za kantonalni, federalni, državni nivo kao i listu za članove Predsjedništva BiH. Znači, 4 nivoa vlasti. Na biračkim mjestima dobro izverzirani stranački aktivisti nakon zatvaranja birališta kreću s pitanjem: ‘Hoćemo li išta ubacivati?’
Ukoliko dođe do pristanka svih članova biračkog odbora koji su na stalnoj vezi sa stranačkim šefovima dolazi i do pogodbe. Uzme se određeni broj listića za svaki nivo vlasti. Na primjer njih 100. Ako u pogodbi učestvuju 4 stranke (nazovimo ih strankama A, B, C i D), do pogodbe dolazi tako da se izvrši dogovor po principu: ‘Po 25 listića ubacićemo svima za kantonalni nivo, za federalni strankama A i B ćemo ubaciti po 30, a strankama C i D po 20, za državni nivo stranka A će dobiti 60, stranka B će dobiti 20, a stranke C i D po 10, dok će stranka A za člana Predsjedništva BiH dobiti 90, a stranka B 10 glasova’. Nakon završetka ovog postupka, ponovo se samo u birački popis fingiraju potpisi birača koji nisu pristupili glasaanju i dogovor je odrađen, a svi akteri su u dobitku i zadovoljni, jer su u svakom slučaju ‘profitirali’ na barem nekoj od izbornih listi.
Poništavanje glasova
Događa se obično na biračkim mjestima gdje određene političke stranke, odnosno politički konkurenti nemaju svoje članove biračkih odbora. Pri prebrojavanju se jednostavno olovkom zaokruži bilo koja stranka uz onu kojeg je birač već zaokružio i listić je nevažeći, a glas birača je prebrisan.
Zaokruživanje preferencija
Događa se takođe uz dogovor. Način je taj da pri prebrojavanju članovi biračkih odbora broje i u rukama drže listiće svoje političke opcije. Ujedno imaju prešutno ili dogovorno odobrenje ostalih članova da unutar liste iste političke opcije zaokruže, odnosno dodaju preferencijalne glasove određenim kandidatima. Ovaj način služi za unutarstranačku borbu i pomjeranje kandidata unutar liste, jer su u BiH izborne liste otvorenog karaktera. Na ovaj način stvarna izborna volja birača često bude izvrgnuta ruglu jer redoslijed preferencijalnih glasovova na ovaj način često odrede stranački moćnici, a ne birači. Radi se o čistoj zloupotrebi zakonske mogućnosti da birač uz stranku preferira i određene kandidate iz te stranke.
Prijetnje, podmićivanje, zloupotrebe
Niz je drugih i sličnih manipulacija koje se mogu odvijati na biračkim mjestima u režiji stranačkih emisara, plaćenika i poslušnika. Mnogi ljudi svjedoče o zastrašivanjima, podmićivanjima, ucjenjivanjima direktno na biračkom mjestu, kako birača tako i onih poštenih članova biračkih odbora koji se eventualno suprotstave namjerama moćnika iz političkih stranaka. Jer taj dan cilj ne bira sredstvo. A cilj je vlast.
Video – nadzor i skeniranje listića
Kada analiziramo sve ove manipulacije koje smo opisali u ovom tekstu zaista se stiče utisak da bi video nadzor biračkih mjesta i skeniranje listića moglo uticati na povećanje regularnosti izbora, ali pitanje je i ko bi pregledavao stotine sati snimaka s izbornih mjesta. S druge strane, logično je s obzirom na sve, da mnogima nisu u interesu nikakve promjene koje bi išle u ovom smjeru. Može li izborni ‘Big Brother’ pomoći da se spriječe izborne krađe i hoće li ga uvesti i kada, ostaje da se vidi,
