U skladu sa dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNK-a nastavljeni razgovori o aktuelnoj problematici. U razgovorima su, u ime Vlade, učestvovali premijerka Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite dr. Milenko Bevanda, ministar finansija Adil Šuta i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Andrej Čović, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici poslodavaca odnosno direktorica Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić” Mostar dr. Lamija Duranović, direktor Opšte bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, direktorica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Premijerka Buhač istakla je da je problematika zdravstva u HNK-u jako složena i zahtjevna budući da se, osim stanovnika HNK-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih kantona Federacije BiH. Ponovila je činjenicu da Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no uprkos tome, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu finansira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Budžetu HNK-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 miliona KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskog fonda za razvoj i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 miliona KM, za izgradnju, obnovu i opremanje tri bolnice u Kantonu.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je da, u ovom trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Budžeta HNK-a takođe su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila da Vlada ima ustavnu i zakonsku obavezu da se brine o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije da ugrozi finansijsku stabilnost Kantona niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNK-u, u skladu sa podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 radnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH. Dodao je da HNK ima oko 10 % ukupnog stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih radnika u zdravstvu u ovom kantonu u odnosu na cijelu FBiH podatak koji dovoljno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom radniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja radnika u zdravstvu u HNK-u u odnosu na druge kantone u FBiH, rekavši da je svjestan da su plate u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i da su unatoč tome plate i primanja zdravstvenih radnika u HNK-u u samom vrhu FBiH.
Vlada je, uprkos navedenoj činjenici, zajedno sa ostalim dionicima zdravstvenog sistema, danas iskazala spremnost da i dalje kontinuirano radi na poboljšanju materijalnog statusa svih radnika zdravstvenog sistema. Na tom je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformuliše u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plate, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenog, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenog sistema, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi, saopšteno je iz Vlade HNK.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući da se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i direktor ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike sa trenutnim finansijskim stanjem u budžetima, poručivši da će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih radnika.
