Srbi u Mostaru danas na stvaralaštvu Alekse Šantića i njegovih savremenika ponovo obnavljaju svoju kulturu i vraćaju srpski kulturni identitet ovom gradu, poručeno je sinoć na otvaranju izložbe “Aleksa Šantić i mostarski književni krug” u Banjaluci koju je organizovala Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/.
Izložba u Galeriji ANURS-a, koja je postavljena u saradnji sa mostarskim odborom Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ “Prosvjeta”, simbolično je otvorena na dan rođenja velikog pjesnika Alekse Šantića i u godini kada se obilježava 100 godina od njegove smrti.
Akademik Ranko Popović rekao je novinarima da je smisao izložbe da se podsjeti na Šantića, o kome se mnogo toga zna, ali i na njegove savremenike o kojima se mnogo manje zna.
Popović je naveo da Šantić bez svojih savremenika ne bi bio ono što jeste, a ni Mostar ne bi bio kulturno čudo svog vremena.
On je podsjetio da su brojne ličnosti, neposredno ili posredno, svojim radom bile vezane za mostarski književni i kulturni krug, među kojima su Jovan Dučić, Svetozar Ćorović, Atanasije Šola, Jovan Protić, Risto Kisić, braća Radović i Risto Radulović.
Prema njegovim riječima, svakako treba pomenuti i Dušana Vasiljevića, Milana Ćukovića, Vicka Tripkovića, Milana Radulovića, Ristu Boškovića i Stevana Žakulu.
“Nema tadašnjeg grada u BiH, računajući i Sarajevo, kome Mostar nije dao inicijativu da se krene u široki srpski, narodni, kulturni pokret koji će donijeti mnogo ploda već do Prvog svjetskog rata kada će, nažalost, sva ta priča privremeno biti ugašena”, rekao je Popović.
On je dodao da je nastavak te priče uslijedio nakon Prvog svjetskog rata i iznjedrio krupne figure poput Vladimira Ćorovića, Jovana Palavestre, Jovana Radulovića, Hamze Hume i mnogih drugih koji predstavljaju integralni dio priče koja, kako je istakao, nažalost u Mostaru više nije zamisliva, bar što se Srba tiče.
“Između svega ostalog, to je možda i najkrupniji povod da napravimo jednu ovakvu postavku i da podsjetimo na tu činjenicu”, rekao je Popović.
Predsjednik SPKD Mostar Sanja Bjelica Šagovnović istakla je da Šantić nije samo veliki srpski pjesnik, već je zajedno sa svojim savremenicima postavio temelje savremene kulture u Mostaru, te je i danas simbol Mostara.
“Srbi u Mostaru danas na stvaralaštvu Alekse Šantića i njegovih savremenika, na njegovom liku i djelu zapravo ponovo obnavljaju svoju kulturu. Na onome što su nam oni ostavili ponovo vraćamo srpski kulturni identitet Mostaru”, rekla je Šagovnovićeva.
Ona smatra da Šantić u Mostaru nema mjesto kakvo zaslužuje, ali da Mostar sigurno i danas voli Aleksu Šantića svim srcem.
“Šantić je prije 100 i više godina u Mostar donio duh Evrope. Kako je tada bio savremen, sigurno će ostati dugo iza nas”, navela je Šagovnovićeva.
Ona je rekla da izložbu čine fotografije, stara dokumentarna građa, knjige, naslovnice časopisa “Zora” i još mnogo toga iz vremena Alekse Šantića i mostarskog književnog kruga.
Izložba će u Banjaluci biti postavljena do 16. juna, nakon čega se seli u Mostar.
