Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da današnji samit Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi /SEECP/, koji se održava na Jahorini, predstavlja potvrdu da saradnja u jugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska fraza nego kompletna i sadržajna aktivnost.
Dodik je u uvodnom obraćanju na plenarnoj sesiji šefova delegacija učesnica samita SEECP istakao potrebu nastavka regionalne saradnje, navodeći da je ovaj skup prilika da se razmijene mišljenja o najvažnijim pitanjima regiona, posebno o stanju evropskih i evroatlantskih integracija.
On je naveo da mnogi aktuelno stanje u jugoistočnoj Evropi ocjenjuju da nije onakvo kakvo se željelo prije 23 godine, kada je formiran SEECP, te dodao da je uglavnom saglasan s tom ocjenom, zbog čega je SEECP važan i potreban kao forum na kome će se stvarati uslovi za rješavanje brojih pitanja.
“Učinimo to i danas i ovdje”, poručio je Dodik učesnicima sastanka, navodeći da je SEECP autohtona inicijativa iz jugoistočne Evrope koju treba održati.
On je napomenuo da se vode razgovori o takozvanoj racionalizaciji regionalnih inicijativa i da to ima smisla, jer se okolnosti mijenjaju, ali da nije lako odgovoriti na poziv za učešće na odgovarajućem nivou.
“Ipak, nisam siguran da bi ovaj Proces trebalo racionalizvati, odnosno ugasiti ga. To je inicijativa koju smatramo autohtonom u regionu jugoistočne Evrope. Kad je već tako, iskoristimo je za dobrobit naših zemalja, a i regiona u cijelini. Iskoristimo i podršku koju nam u ovom momentu pruža EU”, poručio je srpski član Predsjedništva BiH.
On je napomenuo da su zemlje jugoistočne Evrope članice EU ili su orijentisane ka članstvu i da će zbog toga rješavanje problema u okviru Procesa u velikoj mjeri doprinijeti evropskom putu onih učesnica koje još nisu članice Unije.
“Ne želim da se miješam u bilo čije bilateralne probleme, iako mislim da na sastancima u okviru Procesa možemo razgovarati o bilo čemu, ali smatram i da nije u redu da danas gubimo vrijeme razmijenjujući kurtoazne pozdrave i fraze, a onda se raziđemo bez ikakvih rezultata”, ocijenio je Dodik i upozorio da građani trpe posljedice izostanka dogovora o nekiM pitanjima.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u BiH, Dodik je rekao da BiH ima problema sa efikasnim funkcionisanjem i da se to manifestuje činjenicom da ni nakon devet mjeseci nakon izbora nije uspjela da formira vlast.
“Proces dogovora o formiranju vlasti već odavno se može smatrati završenim. Vjerujem da ćemo uspjeti da to završimo brzo i da vas obavijestimo o tome Potrebno je da se samo primjeni ono što smo već dogovorili u BiH, dakle dogovor i kompromis koji smo postigli. Kad to sve prihvate put prema dalje biće otvoren”, istakao je on.
Navodeći spoljne probleme u BiH, on je istakao granicu sa Hrvatskom i Srbijom gdje postoji zastoj i gotovo da se ništa ne dešava.
Dodik je predložio da se danas usvoji izjava između BiH i Hrvatske i BiH i Srbije kojom će se utvrditi zajedničke komisije koje bi mogle da aktualizuju ovo pitanje.
“Znamo da je veoma važno da rješimo pitanje granice i da to ne možemo ostaviti vremenu i čekanju da se to samo od sebe desi. Mogli bi početi od tog da potvrdimo sporazum iz 1999. sa Hrvatskom, koji se smatra da je taj program riješen na privremenoj osnovi”, rekao je predsjedavajući Predsjednišva BiH.
On je predložio formiranje zajedničkih komisija koje će se baviti svim otvorenim pitanjima, kao što je pitanje koje se pokreće u BiH u vezi Neumskog zaliva, ali isto tako i pitanje imovine preduzeća iz BiH koja je odlukama Hrvatske stavljena u status nemogućnosti korištenja od subjekata iz BiH.
“Zato svi treba zajednički da radimo na tim pitanjima”, poručio je Dodik.
On je predložio da se razgovara i o ekološkim problemima između BiH i Hrvatske i ne samo Trgovinskoj gori, nego i o Rafineriji nafte, zbog koje, od Hrvatske opravdano postoje određene bojazni.
“Države jesu suverene na svojoj teritoriji, ali ne bi trebalo da čine štetu jedini drugima, pa ni u oblasti ekologije”, konstatovao je Dodik.
On je predložio i da se dogovori formiranje stručne komisije između BiH i Srbije koja će riješiti problem redosljeda u potezima – da li će se prvo riješiti problem prema sadašnjem katastarskom stanju, pa se kasnije granice korigovati gdje je to potrebno ili obrnuto.
Dodik smatra da je to trivijalni problem i da niko ne bi trebalo da se plaši da će biti prevaren.
On ja naveo i problem sa /samoproglašenim/ Kosovom zbog taksi na izvoz roba.
“Mi razumijemo da Kosovo želi da riješi pitanje putovanja sa BiH. Očekivali smo da će to pitanje biti riješeno na regionalnom nivou, u okviru regionalnih ekonomskih oblasti. Ali možemo razgovarati o tome. Ne vidim razloga da BiH prihvati ono što je već prihvatila Srbija u odnosima sa Kosovom”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, ukidanje taksi je međunarodno pravna obaveza koje je Kosovo prihvatilo u okviru Cefte.
“Nama je, bez obzira na sve, ipak, žao što delegacija Prištine nije danas na samitu i zbog propuštene prilike za dalju saradnju na regionalnom planu. Obrazložili su da nisu zadovoljni tretmanom domaćina. Zar mi nismo ispoštovali aranžman o regionalnom predstavljanju pod kojim je Priština pristala i bila uključena u Proces i ranije. Nije bilo razloga da delegacija ne dođe”, ocijenio je Dodik.
On je primjetio da se Priština trudi da u posljednje vrijeme ne izlazi iz centara međunarodne pažnje i da to nije dobar put.
Dodik je naveo i problem migracije i upitao kakve su opcije da se pokuša riješiti, da li se može rješiti samo tako što će se hermetički zatvoriti granice između članica i nečlanica EU.
“Ako držimo otvorenim protok od neke članice do nečlanice, kao i između dvije nečlanice, a istovremeno hermetički zatvorimo protok od svake nečlanice ka svaoj članici migranti će se akumulirati u državama nečlanicama EU do broja pod kojim će eksplodirati”, upozorio je Dodik.
A onda će se opet, dodao je on, tražiti regionalna intervencija za rješavanje tog problema svih zemalja u regionu i, naravno, same EU.
“Zato imam rezerve prema projektima da evopska zajednička služba pomogne Graničnoj policiji BiH da se granice između BiH i Hrvatske hermetički zatvore u isto vrijeme u koje migranti i dalje pristižu u BiH prema poznatim rutama”, objasnio je Dodik.
On je istakao da nije ni zato da se Oružane snage BiH rasprede na granici prema Crnoj Gori i Srbiji, jer to ne bi bila dobra poruka za region.
“Predlažem da se pronađe jedno održivo rješenje, rješenje koje će biti regionalnog karekter i u saradnji sa EU. Predlažem da se evropski eksperti u najkraćem roku sastanu sa predstavnicima resornih ministarstava u okviri ovog foruma zemalja zapadnog Balkana, kako bi razmotrili situaciju i predložili rješenje”, rekao je Dodik.
On smatra da se treba napraviti jedno regionalno tijelo koje će se baviti pitanjem migracija.
“Ono što bi sigurno morali, a svi dijelimo zajedničke stavove o tome, to je da spriječimo krijumčarenje tih ljudi čija je sudbina veoma teška”, konstatovao je Dodik.
