Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Denis Hirn izjavio je danas u Mostaru da međunarodna zajednica, predvođena SAD-om i EU-om, poduzima određene napore u cilju iznalaženja rješenja koja se tiču izmjena Izbornog zakona BiH, a koje su vezane i za Grad Mostar.
”Međutim, bilo kakvi rezultati do kojih dođu u tom procesu će zavisiti od političkih stranaka koje u tome učestvuju. Iskreno, nisam došao ni sa kakvom novom inicijativom ni idejama,
jednostavno, ovo je moja zvanična posjeta, koja je ranije dogovorena”, reko je Hirn nakon sastanka sa gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem.
On se danas u Mostaru sastao i sa predstavnicima kantonalne vlasti i nevladinih organizacija.
Podsjetio je da postoji odluka Ustavnog suda BiH u vezi izbora u Mostaru od 2010. godine, te da političke stranke, odnosno Parlamentarna skupština BiH trebaju doći do rješenja koje će osigurati implementaciju presude.
”Nadam se da će doći do napretka u okviru ovih razgovora koji se vodi o
izbornim rješenjima. Mislim da je svima jasno da je situacija u Mostaru posebna i da je to
stanje koje i predugo traje”, naveo je Hirn.
Naglasio je da u okviru OHR-a nema nikakvih inicijativa, niti razgovora koji bi išli u pravcu nametanja rješenja. ”Mi iz Međunarodne zajednice, stojimo na raspolaganju bez obzira da li se radi o organima vlasti na federalnom ili državnom nivou ili organima vlasti u Mostaru. Tu smo da pružimo informacije i tehničku pomoć, a pronalaženje rješenja je obaveza političkih stranka i Parlamentarne skupštine BiH i mi sa svoje strane nećemo učiniti ništa da bismo radili posao koji je njihov”, naglasio je Hirn.
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić rekao je da je zamjenika Hirna upoznao sa situacijom i problemima u Mostaru zbog nepostojanja Gradskog vijeća i zatražio pomoć u određenim segmentima poput spomeničke baštine, obnove ratom porušenih objekata što je bila obaveza države, te za rješavanje funkcionisanja javnih preduzeća.
Iako izbori u Mostaru nisu održani čak deset godina taj problem posljednje dvije godine nije bio u fokusu ni domaćih političara, ni međunarodne zajednice.
Centralna izborna komisija BiH ne raspisuje izbore za Mostar, jer nije provedena odluka Ustavnog suda BiH da se izmijeni Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na grad Mostar.
Ustavni sud BiH 2010. godine po apelaciji hrvatskih delegata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH donio je odluku da su dijelovi izbornog zakona za Mostar diskriminatorski i da se trebaju mijenjati.
Mostar je do tada imao specifična izborna pravila koja je 2004. godine donio tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijeće Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvoro Srba i jedan iz reda ostalih.
Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima jer glasovi Bošnjaka vrijede više od glasova Hrvata u Mostaru, pa su hrvatski delegati pokrenuli apelaciju.
Parlamentarna skupština BiH do sada nije provela odluku Ustavnog suda BiH, a pregovori o izbornim pravilima u Mostaru prebačeni su isključivo na HDZ BiH i SDA koje ne uspijevaju doći do dogovora.
Da bi se izbori u Mostaru održali potrebno je uraditi izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu za grad Mostar, koje podrazumijevaju da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj.
Savjet za implementaciju mira u više navrata je pozivao da se dođe do dogovora i održe izbori u Mostaru, ali bez rezultata.
Čak ni pokušaji ambasada da organizuju pregovore da bi se došlo do rješenja nisu urodili plodom.
Mostar već godinama nema zakonodavnu vlast, a jedina vlast u gradu je gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je ušao u četvrti mandat i to u drugi po redu bez izbora.
