Ristić: Zapad traži da zabranimo ruske medije ali Srbija brani slobodu govora

Pitanje zabrane rada ruskih medija u Srbiji jedna je od uvijek prisutnih tema u dijalogu sa Zapadom. Srbija je demokratsko društvo i ne želimo da građanima uskraćujemo informacije administrativnim mjerama, kaže u intervjuu za Sputnjik ministar informisanja i telekomunikacija Srbije Dejan Ristić.

Prema Ristićevim riječima, država ima povjerenja u građane Srbije koji sami umiju da razluče šta je objektivna informacija, a šta dezinformacija.

– Ne želimo da razmišljamo i djelujemo umjesto njih. U slučajevima kada zakon predviđa, mi ćemo reagovati. Budući da za tim u ovom trenutku nema potrebe, želimo da razvijamo naše demokratske kapacitete, da njegujemo slobodu govora, pluralizam – navodi Ristić, dodajući da je srpski zakon o informisanju i medijima usvojen prije dvije godine u dugotrajnom porođajnom procesu i da je jedan od najdemokratičnijih i najmodernijih u Evropi.

Otvoren dijalog ministarstva i udruženja

Govoreći o bezbjednosti novinara, Ristić navodi da je još rano da se kaže da li je podatak da je u ovoj godini zabilježeno smanjenje ugrožavanja bezbjednosti novinara za trećinu, pokazatelj trajnog smanjivanja.

– Da li je to željena naznaka poboljšanja u oblasti javnog informisanja kada govorimo o bezbjednosti novinara u različitim aspektima te riječi? Svakako jeste. Ono što ministarstvo radi od formiranja vlade jeste otpočinjanje, iniciranje i realizacija intenzivnog dijaloga sa svim činiocima na medijskoj sceni. Ono što sam inicirao kao ministar su desetine i desetine sastanaka sa rukovodiocima i članovima medijskih udruženja – kaže Ristić.

Za sada, sastanci su održani u Udruženju novinara Srbije, Nezavisnom udruženju novinara Srbije, Društvu novinara Vojvodine, Nezavisnom društvu novinara Vojvodine, KOMNET-u i mnogim drugim od 76 udruženja koliko postoji u Srbiji.

– Insistiram na otvorenom, konstruktivnom dijalogu, bez rukavica. Nema tema o kojima ne može da se razgovara, nema sagovornika koji su poželjni ili nepoželjni – svi smo jednaki, svi treba da razgovaramo, da se dogovaramo i da radimo u javnom interesu. Moja ideja je da Ministarstvo informisanja i telekomunikacija bude jedna od platformi za dijalog unutar medijske scene, ne jedina i ne najznačajnija. Mi to nudimo i mnogi naši partneri na medijskoj sceni su to prihvatili – kaže Ristić.

Ministarstvo ne mora da bude ni krovna organizacija za dijalog, već jedna od platformi gdje će se razgovarati i ukazivati na ono što je dobro, i kako to razvijati, i ono što nije dobro, kako rješavati probleme kroz razvoj kratkoročnih srednjoročnih mehanizama.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija osuđuje svaki vid ugrožavanja bezbjednosti novinara, ali podsjeća da pored prava postoje i obaveze, koje, kako Ristić kaže, proizilaze iz obaveza.

– Ministarstvo će nastaviti da insistira na kvalitetu medijskog sadržaja, profesionalizmu, objektivnosti, blagovremenosti, kako bi naši građani, na blagovremen i objektivan način bili upoznati sa onim što se dešava u zemlji, regionu, svijetu ili njihovoj lokalnoj zajednici – napominje Ristić.

Na žalost, prisustvujemo globalnom trendu ugrožavanja bezbjednosti novinara – ona je u jednom trenutku stigla i do nas i važno je da joj se suprotstavljamo profesionalizmom i odgovornošću.

Prvi ministar na komemoraciji Milanu Pantiću

Bio sam ubijeđen da je prisustvo ministra informisanja na komemoraciji povodom ubistva jagodinskog novinara Milana Pantića uobičajena, kaže Ristić.

Međutim, ispostavilo se da je on prvi resorni ministar koji je prisustvovao komemoraciji i to 23 godine nakon ubistva.

Pantić je, podsjećamo, ubijen ispred zgrade u kojoj je živio 2001. i do danas ubice i nalogodavci nisu pronađeni.

– Kada su mi predstavnici više novinarskih udruženja skrenuli pažnju da bih bio prvi, rekao sam da se odazivam pozivu, da kao građanin Srbije imam ličnu potrebu, a tek onda i kao ministar, da budem 11. juna u Јagodini – objašnjava Ristić.

– Činjenica da sam prvi ministar informisanja koji je prisustvovao komemoraciji povodom ubistva jagodinskog novinara Milana Pantića, koji je ubijen 2001, a ubice do dan danas nisu pronađene, za mene je bila i lično i intimno vrlo važna – dodao je Ristić.

Srpski IT sektor najveći izvoznik

Kada neko ko je malo upućen u to šta Srbija proizvodi i izvozi pomisli na ono što su srpski proizvodi koji imaju najbolju prođu na inostranim tržištima, obavezno pomisli na poljoprivredne proizvode.

Međutim, Srbija se od lidera u proizvodnji suvih šljiva i svinja, sa početka prošlog vijeka, transformisala u informatičko društvo, a proizvodi IKT sektora (IKT – informaciono-komunikacione tehnologije ili IT sektor) postali su jedan od najvažnijih srpskih izvoznih proizvoda.

Prema Ristićevim navodima, prije desetak godina izvoz IKT usluga iz Srbije iznosio je 375 miliona evra.

Prošle godine iznosio je 3,44 milijarde evra, a ove godine, prema analizama Ministarstva za informisanje i telekomunikacije preći će četiri milijarde evra.

U prva četiri mjeseca ove godine, izvoz IT usluga veći je za 20 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

– Do prije desetak godina naša zemlja je bila prepoznatljiva po nekim drugim privrednim granama. Danas je ona najpoznatija upravo po IT sektoru. I kada komunicirate sa ljudima iz IT sektora iz svijeta i kažete da dolazite iz Srbije, to se doživljava sa velikim poštovanjem i sa divljenjem. To je, naravno i dodatna odgovornost, da još više radimo i nastavimo da snažimo veoma povoljan privredni ambijent, da relaksiramo procedure i činimo ih efikasnijima – kaže Ristić.

Da bi IT sektor postao to što danas jeste bilo je potrebno dati vjetar u leđa, podstaći kreativne ljude u Srbiji, kako bi pokazali šta mogu i umiju.

Država je rast IT sektora podstakla kroz osnivanje naučno-tehnoloških parkova i drugih institucija kao što je državni data centar u Kragujevcu, dodaje Ristić.

Privatni IT sektor u svijet izvozi različite vrste usluga – u ogromnim procentima, među izvoznim artiklima prisutne su video igre, ali i čitav niz softvera koji se razvijaju za pojedine strane kompanije, lokalne samouprave, određene službe ili čitave države.

Kao jedan od najvažnijih projekata ministarstva, Ristić ističe povezivanje 3.800 školskih objekata širom Srbije najsavremenijim i najbržim mogućim optičkim internetom.

– Taj projekat je u završnoj fazi i mi njime omogućavamo našoj djeci da na podjednak način koriste internet, digitalne alate, sve dobro i pozitivno što se nalazi na Internetu, bez obzira da li žive u velikim gradovima ili u nekom najudaljenijem selu. Drugi projekat koji je umrežen sa ovim je uvođenje širokopojasnog interneta u ruralne dijelove Srbije. U ovom trenutku mi već imamo pokrivenost od devedeset odsto nacionalne teritorije – zaključuje Ristić.

Prethodni članakDončić i Slovenija poniženi od Grčke: Ostali su bez Olimpijskih igara
Naredni članakEnglezima penal drama i plasman u polufinale Evra