Sveučilištu u Mostaru (SUM) priznaju se diplome u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a razlog tome je institucionalna međunarodna akreditacija. Rektor SUM-a Zoran Tomić kazao je kako će ove godine Sveučilište u Mostaru proći i novu institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete u BiH, što je proces za koji se intenzivno pripremaju kako bi ispunili sve zadane kriterije.
Osim toga, u toku su pripreme i za novu međunarodnu akreditaciju koju će provesti Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske.
– To je izrazitoo zahtjevan proces reakreditacije i od nas se u potpunosti traži da ispunimo evropske kriterije i standarde. Na primjer, moraćemo dopuniti i revidirati ili usvojiti niz odluka i pravilnika poput pravilnika o studiranju studenata s invaliditetom, pravilnika o priznavanju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, vodič kroz priznavanje neformalnog obrazovanja, odluku za primjenu alata za otkrivanje plagijata i druge propise – dodao je rektor.
Ističe kako su u procesu izrade nove Strategije Sveučilišta u Mostaru za razdoblje 2023. – 2028. godine, napomenuvši da su u novoj strategiji definsali sedam strateških područja. U odnosu na prethodnu strategiju, nova strateška područja su osiguranje kvalitete, studenti i studenski standard, piše sveučilišni portal SUMSova.
Potpisano 115 sporazuma
Rektor Tomić napominje kako je jedna od najzastupljenijih aktivnosti u ovom segmentu mobilnost studenata i nastavnog/nenastavnog osoblja. Mobilnost studenata, pojašnjava, osigurava razmjenu znanja, iskustva, usavršavanje jezičnih kompetencija, povećanje zapošljivosti, upoznavanje novih kultura i ličnog rasta i razvoja.
– Zadnjih godina broj studentskih mobilnosti je u porastu. Svakako, na povećanje dolaznih studenata utiče povećanje broja kolegija koji se mogu izvoditi na nekom od stranih jezika (preko 650) kao i studijski programi na engleskom jeziku. Značajno povećanje je i kod mobilnosti osoblja koje je proteklih godina povećano preko 400 odsto. Imamo ugovore s visokoškolskim institucijama iz preko 35 zemalja, odnosno preko 115 međuuniverzitetskih sporazuma te 60 KA1 ugovora o mobilnosti – rekao je Tomić.
Rektor podvlači da se konkurentnost u međunarodnom akademskom prostoru osnažuje i kroz aktivno participiranje u međunarodnim asocijacijama i mrežama te je dodao da je Sveučilište član 15 najznačajnijih asocijacija (EUA, IAU, AUF, BUA i druge) i mreža koje su referentne za područje visokog obrazovanja.
– Posebno su značajne mreže nastale na ideji povezivanja univerziteta iz EU čime se studentima omogućava sticanje diploma kombinovanjem studija u nekoliko evropskih zemalja. Program zajedničkih i double degree diploma, posebno diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija, je uspješan način jačanja internacionalizacije i prepoznatljivosti visokoobrazovne institucije. Sveučilište u Mostaru je partner na dva takva studija – pojasnio je.
Podsjetio je kako je ranije osnovana i Sveučilišna izdavačka kuća PRESSUM u okviru koje je pokrenuto nekoliko projekata. Jedan od njih je projekt SUMPAUK, baza koja obuhvaća sve naučne časopise sa Sveučilišta s ciljem povećanja ukupne vidljivosti serijskih publikacija, digitalizacija te podizanje kvaliteta i ujednačavanje standarda u razvoju časopisa.
Takođe, pokrenut je registar radova, odnosno bibliografija radova naučnika sa Sveučilišta u Mostaru koja će značajno doprinijeti otvorenosti, vidljivosti i slobodnom pristupu svim vrstama publikacija i istraživačkim podacima naučnika.
– Veliki cilj Sveučilišta u Mostaru je podizanje rankinga na svjetskim rang listama. Intenzivno se počelo raditi na tome čemu svjedoči činjenica da smo oformili Kancelariju za međunarodni ranking koji ima zadatak pratiti sve metodologije ranking liste kao i aktualne politike i preporuke generalno za razvoj/napredak univerziteta te konzekventno tome predlagati određene inicijative koje će poboljšati nivo kvaliteta u skladu sa zadanim ciljevima – rekao je rektor Tomić.
Aktivnosti Sveučilišta u Mostaru su puno veće nego što se vidi od priloženih rezultata, naglašava on, zbog toga bi rad navedene Kancelarije trebao značajno pridonijeti vidljivosti SUM-a na evropskoj i svjetskoj akademskoj sceni upravo kroz ciljne ranking liste.
Pojasnio je kako su do sada aplicirali na WURI Ranking (Svjetski univerziteti sa opipljivim/stvarnim uticajem) u tri kategorije: Društvena odgovornost, Etika i integritet, Krizni menadžment i Napredak u četvrtoj industrijskoj revoluciji.
Također su aplicirali i na QS World University Ranking listu, koja je uz Timesovu i Šangajsku najprestižnija rang lista u svijetu. Cilj je, napominje on, aplicirati u ponovni krug Timesove rang liste svjetskih univerziteta, a posebno im je zanimljiva njihova rang lista Impact Rankings koja procjenjuje univerzitete u odnosu na ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
– Sveučilište u Mostaru snažno je opredijeljeno ostvarivanju 17 UN-ovih međusobno povezanih i ambicioznih ciljeva održivog razvoja kojima se rješavaju glavni izazovi u razvoju s kojima se zapravo suočavaju ljudi širom svijeta te na taj način dati svoj obol u postizanju istih u BiH, a time i u svijetu. Nastavit ćemo raditi kako bi poboljšali svoj status na rang listama na kojima se već nalazimo, kao što su Webometrics, GreenMetric i QS – kazao je rektor Tomić.
Međunarodna saradnja i razvoj u IT sektoru
Govoreći o međunarodnoj saradnji, rektor je napomenuo kako se u zadnje vrijeme izdvaja saradnja s Državom Izrael koja je strateški partner u razvoju IT tehnologije i transferu znanja.
– Poznato je da smo potpisali sporazum s Holon institutom, kao javnom visokoškolskom institucijom iz Tel Aviva i Azrieli College u Jerusalemu. Od potpisivanja do danas radimo na zajedničkim programima, razmjenjujemo profesore i izrađujemo novi diplomski i doktorski program. Tokom marta nastavit ćemo razgovore u Izraelu s tim da se saradnja proširuje na područje biomedicine i agronomije – pojasnio je rektor napominjući kako je Senat Sveučilišta u Mostaru usvojio radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust kao doprinos vrijednosti i pristup borbe protiv svih oblika mržnje.
Sveučilište u Mostaru jedno je od prvih sveučilišta na ovom prostorima koje izrađuje IT digitalnu strategiju. Rektor Tomić je kazao kako SUM prepoznaje važnost digitalizacije i njezinu ulogu u razvoju visokoga obrazovanja, istraživanja i saradnje s poslovnim svijetom.
– Kako bi se osiguralo da Sveučilište u Mostaru bude vodeće u digitalnome dobu, izradili smo Strategiju digitalizacije. Svrha je ove Strategije da pomogne Sveučilištu u Mostaru da se prilagodi i iskoristi prednosti digitalizacije te da ostvari svoj puni potencijal kao inovativno i konkurentno visoko obrazovno i istraživačko središte – rekao je Tomić kazavši kako će do 2030. SUM djelovati i razvijati se u strateškim područjima u svezi s digitalnim područjem.
Strateška područja su, navodi rektor, digitalno zreo univerzitet, digitalno korisničko iskustvo SUM-a, digitalne kompetencije i razvoj digitalnoga okruženja, podrška istraživanju, razvoju i inovacijama i podrška društvenomu razvoju i transformaciji.
Savremeni nastavni programi i projekti
Kada su u pitanju ostale aktivnosti, rektor je napomenuo kako svake četiri godine sistemski prilaze reviziji i izradi novih i suvremenih nastavnih planova i programa jer kontinuirano teže postizanju većih, evropskih standarda.
Napomenuo je kako je SUM u prošloj kalendarskoj godini imao 40 projekata, a u 2021. ukupno 58 projekata te je dodao kako se BiH približava Evropskoj uniji zbog čega se sada otvara nova perspektiva, kao i mogućnost jačanja na tom području.
Rektor Tomić još je najavio Sveučilišni ekonomski forum koji će se ove godine održati u saradnji s Privrednom komorom FBiH, u okviru Mostarskog sajma, a na kojemu će biti riječi o inovativnost i prilagodbi visokog obrazovanja potrebama suvremenog tržišta rada, izazovima (pravedne) energetske tranzicije te o tome što kandidacijski status BiH donosi kada je riječ o EU fondovima.
Podsjetio je kako je Senat Sveučilišta u Mostaru pokrenuo inicijativu za utemeljenje Zaklade SUM sa osnovnom svrhom prikupljanja novčanih sredstava za studente sa slabijim imovinskim stanjem kojima je potrebna pomoć pri studiranju. Zakladu će pomagati zaposlenici Sveučilišta.
Rektor SUM-a Zoran Tomić na kraju je zaključio kako u današnjem vremenu u visokom obrazovanju nema mjesta za status quo.
