Rekordan broj doseljenika u Hrvatsku, najviše iz BiH

Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada, piše „Večernji list“.

Lani se iz Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana (80,8%) te 7.667 stranaca.

Istovremeno, lani je ova zemlja imala rekordan broj doseljenika, njih 37.726, među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 %) i 9.882 hrvatska državljanina (26,2 %).

Poređenja radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak hiljada ljudi godišnje i hrvatskih državljana i stranaca, a prvi veći skok doseljenika imala je 2018. kada se doselilo 26 hiljada ljudi i među njima 66% stranaca.

Dakle, očigledno je da za sada nema ništa od povratka novih hrvatskih iseljenika u domovinu, niti je iseljavanje hrvatskih državljana zaustavljeno, a kako se toliki odlazak mladih ljudi ne može nadoknaditi, hrvatsko tržište rada manjak ljudi nadoknađuje prije svega useljavanjem iz susjednih zemalja.

Najveći broj odseljenih iz Hrvatske starosti je od 20 do 39 godina, čak njih 44,3%.

Najviše hrvatskih državljana iseljava se i dalje u Njemačku u koju je lani otišla skoro polovina iseljenika, njih 19.094 (48%), a od zemalja EU hrvatskim državljanima je nakon Njemačke najprivlačnija Austrija u koju je otišlo gotovo tri hiljade ljudi, dok se u Irsku iselilo, prema DZS-u, 1.340 hrvatskih državljana. Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali hrvatski državljani su i Srbija i BiH u koje je otišlo 1.672, odnosno 1.229 državljana ove zemlje.

Ali, daleko više iz susjednih zemlja Hrvatska ima doseljenika nego odseljenih, pa je tako lani gotovo trećina doseljenika (31,9 %) bila iz BiH, iz koje se doselilo ukupno 12.040 ljudi, a među njima 9.620 Bošnjaka i Srba i 2.420 hrvatskih državljana, piše „Vecernji.ba“.

Hrvatska je godinama demografske rupe pokrivala useljavanjem Hrvata iz BiH, ali njih je sve manje i u BiH, a usto i oni odlaze u Njemačku. Nakon BiH najviše stranaca doselilo se u Hrvatsku iz Srbije, njih 4.079, a iz te zemlje Hrvatska je imala i 720 doseljenih hrvatskih državljana.

Državljani Kosova su na trećem mjestu po useljavanju u Hrvatsku jer ih se lani doselilo 3.525, a na visoko četvrto mjesto izbili su doseljenici iz Azije s među kojima je bilo 2.987 stranaca i 123 hrvatska državljanina. Slijede potom Makedonci (1.459) i Ukrajinci kojih se lani doselilo 1.055.

Iz DZS-a navode da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje stranaca jer je ukupna godišnja kvota za 2019. na kraju postavljena na 70.100 radnih dozvola, a, poređenja radi, 2018. je iznosila 38.769 dozvola.

Prema polnoj strukturi, čak 77,3% doseljenih su muškarci, koji čine većinu i u ukupnom broju odseljenih s 57,8%. Najviše doseljenika iz inostranstva, njih petina (20,3 %) doselili su u Zagreb, zatim njih 11,7% u Splitsko-dalmatinsku županiju. Iz Zagreba je bilo i najviše odseljenih u inostranstvo, njih 18,1%, zatim slijede Osječko-baranjska županija (7,6%) i Zagrebačka županija (7,3%). Pao je i broj odseljenih u Irsku. Prije dvije godine u tu je državu otišlo 2.051 osoba, pretprošle godine čak 2.876, a lani je u Irsku otišlo 1.340 hrvatskih državljana.

Inače, najviše odseljenih Hrvatska je imala 2017. kada se, prema DZS-u, iselilo 47.352 ljudi, dok je 2018. imal 39.515 iseljenih. Kad je riječ o unutrašnjoj migraciji, u Hrvatskoj je lani mjesto stanovanja promijenilo 71.790 osoba. Najveći broj preseljenih unutar Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,9%). Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inostranstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inostranstvo) imao je Zagreb s 3.697 osoba, dok su najveći negativan saldo ukupne migracije imale Osječko-baranjska (-2.557) i Vukovarsko-srijemska županija (-2.105).

Očekivano više doseljenih iz inostranstva nego odseljenih u inostranstvo imali su Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Od ukupno 9.882 doseljenih hrvatskih državljana, najviše ih je iz Njemačke – 3.528.

(Vecernji.ba)