Iako političke stranke još uvijek nisu službeno donijele odluke o kandidatima za članove Predsjedništva BiH, gotovo je već izvjesno ko će biti glavni protivkandidati u borbi za srpskog, hrvatskog i bošnjačkog člana. U nekim strankama, još se vrše procjene, tako da bi u foto-finišu moglo biti iznenađenja. Imena koja su najavila kandidaturu svakako garantuju da će predizborna kampanja biti surova i teška, kako za stranke i kandidate, tako sigurno i za građane.
Kod Srba dva bloka
Što se srpskog glasačkog korpusa tiče on će svakako odlučivati između kandidata dva suprotstavljena tabora SNSD-a i Saveza za promjene. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u protekloj sedmici potvrdio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH i već najavio pobjedu.
Iz Saveza za promjene još nisu izašli sa imenima kandidata. PDP je predložio Mladena Ivanića ili za predsjednika Republike Srpske ili za člana Predsjedništva BiH, no sada je sve na SDS-u koji kao najjača stranka Saveza za promjene ima pravo birati jednu od te dvije pozicije za svog kandidata. SDS će do kraja februara dati ime, a odlučuje se između predsjednika stranke Vukote Govedarice i ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića.
Govedarica je jako zainteresovan za kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, jer je u više navrata kazao da se glavna bitka na srpskoj političkoj sceni bije u Republici Srpskoj. Prioritet SDS-a svakako je promjena vlasti u Republici Srpskoj, tako da se kao logičan zaključak nameće da izaberu kandidaturu za predsjednika RS-a i da kandiduju svog lidera, no ima i onih koji imaju drugačiju računicu.
Navodno se na SDS vrši jak pritisak iz krugova međunarodne zajednice da za člana Predsjedništva BiH kanduju Mirka Šarovića.
Ipak, kako stvari stoje u trku za srpskog člana Predsjedništva će najvjerojatnije Dodik i Ivanić.
Kod Bošnjaka više kandidata
Kada je u pitanju bošnjački član Predsjedništva za sada je sigurno da u borbu za funkciju po treći put ide lider SBB-a Fahrudin Radončić. Koga će imati za protivkandidata iz najjače bošnjačke partije – SDA još ne žele otkriti. No, kako stvari stoje najozbiljniji kandidat koji bi mogao izaći na crtu Radončiću je predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić. Pošto predsjednik SDA više nema pravo kandidovati se, nagađalo se sa nekoliko imena, među kojima se kao ozbiljan kandidat spominjao i Safet Softić. No, Zvizdić ipak ima puno više šansi. Izetbegović je u više navrat samouvjereno izjavljivao da niko nema šanse pobijediti kandidata SDA, ma ko on bio. Međutim, obzirom na situaciju u SDA koju drmaju unuarašnjinji potresi, situacija je i na bošnjačkoj političkoj sceni sve neizvjesnima.
Baš zbog toga veliku šansu u borbi za Predsjedništvo vidi i SDP koji bi za bošnjačkog člana mogao kandidovati Denisa Bećirovića.
Komšić mrsi računicu
Velika napetost je već i oko pozicije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Svoju kandidaturu najavio je predsjednik DF-a Željko Komšić koji je već u dva mandata od 2006. do 2014. bio hrvatski član Predsjedništva BiH. Komšić je na izborima 2010. osvojio čak 337.000 glasova koji su bili nedostižni za tadašnjeg kandidata HDZ-a BiH Borjanu Krišo. HDZ i ostale hrvatske stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor (HNS) stoga insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH koji bi Hrvatima garantovao da im Bošnjaci neće birati člana Predsjedništva BiH.
Ukoliko se do raspisivanja Opštih izbora 2018. ne provedu izmjene Izbornog zakona upitno je kakao će se HDZ BiH ponašati kada je u pitanju kandidatura za Predsjedništvo BiH, iako sve ide u prilog tome da će ova stranka ipak kandidovati svog lidera Dragana Čovića.
U političkim krugovima puno je još kombinacija i kalkulacija, ali i poluinformacija. Među njima ima i tih da će Komšić možda odustati od kandidature. No ne bude li tako i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH vodiće se teška borba. Sve u svemu, čini se nikad neizvjesnima situacija.
