MOSTAR – Predstavljanjem knjige “Sunce ovog dana-pismo Andriću”, čiji je autor jedan od najboljih srpskih savremenih pisaca Vladimir Pištalo, počeo je program 98. “Šantićevih večeri poezije” u Mostaru koje organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo /SPKD/ “Prosvjeta” i SPKUD “Gusle”.
Na promociji knjige sinoć su, osim autora, govorili NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, književnik Dragan Marijanović i moderator Josip Muselimović iz Matice hrvatske Mostar.
Pištalo je istakao da mu je velika čast što otvara “Šantićeve večeri poezije”, te napomenuo da su Šantići bili susjedi njegovog pradjeda.
Autor je rekao da je ovu knjigu pisao pet godina, a objavljena je ove godine, kada se slavi Andrićev jubilej.
“Čini mi se da sam je pisao cijeli život. To je razgovor sa Andrićem. Pokušao sam da razumijem Andrića onako kako je on pokušao da razumije tolike ljude. On je uvijek nastojao da vidi nekoga iznutra kako vidi sam sebe. Nikad nije htio da primjenjuje svoja mjerila na čovjeka. To je bio jedan orguljaški um, a orgulje su cijeli orkestar”, naveo je Pištalo.
On kaže da ni u domaćoj, ni u stranoj literaturi ne poznaje pisca koji je toliko razumijevao čovjeka. “Živimo u vremenu koje je obilježeno manjkom empatije. Mislim da je u Andrićevom djelu osnovni most mogućnost empatije i mogućnost da se razumije čovjek i pređe most od mene ka vama i razumije svakoga”, dodao je Pištalo.
Pištalo ističe da je Andrić imao želju da se izrazi za ljude koji nisu znali da se izraze, da niko ne ostane nevidljiv.
“Mislio je da je dužnost pisca da baci svjetlo na drugačije ljude, naročito one sa dna društva. Ja se pitam da li smo mi to uradili za Andrića. Zato sam mislio da mi je to dužnost i da trebam da je odužim u ovoj knjizi”, rekao je Pištalo.
Vladika Grigorije je istakao da Pištalo spada među najveće savremene srpske pisce koji svojom knjigom osvaja publiku i čitalačku scenu širokog geografskog prostora.
Episkop Grigorije kaže da Pištalo odgovara savremenicima koji kritikuju Ivu Andrića, brani ga i polemizuje s njima u romanu.
“Brani Andrića, ali Pištalo ne upada u zamke mistifikacija i poluistina, brani ga i pred onim koji ga napadaju po pitanju nacionalnog opredjeljenja i onima koji ga napadaju zbog odnosa prema nekim ovdašnjim narodima”, rekao je vladika Grigorije.
Pištalo upravo, navodi episkop Grigorije, poseže za najboljim i vjerodostojnim dokazima i svjedočanstvima – Andrićevom tekstu, kojeg tumači nenametljivo i strpljivo, red po red.
“Andrićeva misao je bezvremenska, njegova promišljanja, kao i ova Pištalova, govore o nama i našim vremenima, jednako kao i svima onima iz čijih smo ralja netom izišli, neki manje, neki više ranjeni i oštećeni”, rekao je vladika Grigorije.
On je naveo da je Pištalo dileme vezane za nacionalost Ive Andrića jednostavno objasnio time da je Andrićeva “ličnost univerzalna, kao i cjelokupna književna tekovina”.
“Ne sjećam se da je neko, zapravo, iko ikada, u nekoj knjizi, tako lijepo i učtivo progovorio o drugom piscu, kako je to Pištalo priredio Andriću”, zaključio je vladika Grigorije.
Književnik Marijanović rekao je da Pištalo upoznaje čitaoce sa Andrićem – “čovjekom od krvi i mesa, koji je doživotno osuđen da gradi mostove među ljudima i civilizacijama, nezahvalnim i nepovezivim geografskim prostorima”.
“Andrić, kao donkihotovski tumač stvarnosti, zbilju donosi kroz monolitne književne likove, na način kako to nikada niko ranije, a ni poslije, neće opisati. Pištalo se obračunao i sa dnevno-političkim smradom ovog vremena koji plasira priče da Andrić mrzi sve narode”, kaže Marijanović.
Marijanović tvrdi i da “tumači” Andrića danas lutaju između zidova vlastite spoznaje i priznavanju samima sebi činjenica o onom šta zapravu jesu.
Potpredsjednik mostarske “Prosvjete” Sanja Bjelica Šagovnović rekla je da je predstavljanje organizovano u saradnji sa Maticom hrvatskom Mostar, te podsjetila da je Šantić prije sto godina pravio kulturne večeri “Prosvjete” i “Gusala” sa društvima “Hrvoje” i “Gajret”.
“Želimo da nastavimo tu tradiciju i od Mostara da pravimo bolji i ljepši grad koji će biti kulturna prijestonica ne samo BiH, već i Evrope”, rekla je Šagovnovićeva.
