Vrijedne žene i djevojke iz Mostara danas su obojile više od hiljadu vaskršnjih jaja koje će na najveći hrišćanski praznik biti podijeljene vjernicima na vaskršnjim liturgijama, ali i socijalnim ustanovama na području Mostara.
Farbanje jaja jedan je od najljepših običaja, a sa generacije na generaciju prenosimo ga kao dragocjeno nasljedstvo. Ovaj običaj, bogat simbolikom i emotivnim značenjem, ujedinjuje porodice, zajednice, povezuje generacije i donosi radost u svaki dom.
U gostoprimnici pored Stare crkve u Mostaru akcija farbanja jaja koju je organizovala supruga starješine Saborne crkve Marijana Kojić, krenula je od ranog jutra, a sa radošću se uključilo više od dvadeset žena.
Bojenje i ukrašavanje vaskršnjih jaja u Mostaru. pic.twitter.com/geCvehYcRQ
— Top Portal (@TopPortal1) April 18, 2025
Marijana, koja je po profesiji stomatolog, kaže da joj organizacija nije jača strana, ali da ipak cijela akcija savršeno funkcioniše.
”Prethodnih godina jaja koja su se farbala za crkvu dijelili smo da se boje po kućama. Ove godine odlučili smo da napravimo ovu lijepu akciju, da se družimo, pokažemo zajedništvo i da njegujemo tradiciju”, kaže Marijana.
Dodaje da se jaja farbaju tradicionalno u lučini, ali i u bojama, te da se ukrašavaju raznim tehnikama, poput ukrašavanja voskom.
Kod Stare crkve jaja su se farbala i za Blagaj i za Konjic, a supruge sveštenika iz Blagaja i Konjica, Bosiljka Grčić i Bojana Borovčanin dovele su i svoje pojačanje.
Cijelu akciju budnim okom prati Mostarka Sretenka Ćihorić, koja godinama unazad, pomaže u pripremama vezanim za vjerske obrede u Staroj i Sabornoj crkvi i na mlade generacije prenosi šta je to tradiciji i običaj u Mostaru i kako su to radile ranije generacije.
Sretenka kaže da su se jaja u Mostaru uvijek bojila na Veliki petak. ”Ujutro što ranije se okupimo ovdje u crkvi, žene od 15 do 80 godina i zajednički radimo na bojenju jaja. Ove straije uglavnom kuhaju jaja, a mlađe šaraju voskom jaja, rade dekupaž, šaraju ih na tradicionalni način tako što lijepe travke na njih. Jaja zatim kuhamo. Druženje traje dok se sav posao ne završi. U našoj parohiji bojimo oko 1000 jaja koja se na vaskršnjoj liturgiji osvještaju, a zatim dijele parohijanima. Jedan dio jaja nosimo i našim susjedima u socijalnim ustanovama u našem gradu”, kaže Ćihorić.
Ona napominje da se na Veliki petak poslijepodne ide na bogosluženje gdje se iznosi plaštanica i to je jako posjećeno.
Kada su u pitanju običaji i tradicija u Mostaru ona navodi kako je za ovaj grad specifično pravljenje peretaka za Vaskrs. ”To je pecivo u obliku trnovog vijenca koje podsjeća na trnova vijenac koji je bio na glavi Isusa Hrista. Pravi se od jaja i brašna. To je posebna tehnologija, tijesto se kuha, formira se vijenac, a nakon hlađenja se peče. Na Vaskrs se poklanja jaje i peretak”, kaže Ćihorić.
Ona nam i otkriva recept za peretak. ”Ja pravim tijesto od 15 jaja, ali je osnovni recept sljedeći. Uzmu se tri jaja i odvoje se žumanca i bjelanca, jedna kašika ulja se doda u žumanca i doda se prstohvat soli. I u bjelanca se doda prstohvat soli. Oboje se umuti, a zatim se sastavi i polako dodaje brašno i prašak za pecivo. Na 15 jaja koliko ja zakuham, ide otprilike 1,8 kg brašna i tri praška za pecivo. To treba dugo da se mijesi. Zatim se formiraju vjenčići, kuhaju se dok ne isplivaju kao knedle. Kada se ohlade onda se peku”, kaže Ćihorić.
Što se tiče Vaskrsa u Mostaru ona navodi da je glavni događaj jutrenje i vaskršnja liturgija, a zatim zajednička vaskršnja trpeza u gostoprimnici pored crkve. ”Nakon toga se ide kući i slavi u krugu porodice. Što se tiče trpeze za Vaskrs, obično treba da bude neka vrsta kolača koji je pravljen sa kvascem, pogača ukrašena sa jajima, jaja, jagnjeće meso i ostalo sve po želji”, navodi Sretenka.
Vaskrs se, kaže ona, uvijek dočekuje sa radošću. ”Osjeća se zajedništvo i sreća što nam dolazi najveći hrišćanski praznik. Vaskrs je u Mostaru uvijek posebno lijep i posebno svečan”, dodaje Sretenka
U pravoslavnoj tradiciji, jaje simbolizuje novi život i Hristovo vaskrsenje. Kao što život izranja iz ljuske jajeta, tako je i Hristos ustao iz groba, donoseći nadu čitavom čovječanstvu. Crvena boja, kojom se tradicionalno farba prvo jaje, simbolizuje Hristovu krv i žrtvu. To jaje, poznato kao čuvarkuća, čuva se tokom cijele godine kao zaštita doma i porodice.
