Predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimir Kostić izjavio je da je potrebno pokrenuti novi dijalog o Kosovu i Metohiji, sa većim stepenom tolerancije, koji ne bi bio javan i u kojem bi Akademija dala stručnu i naučnu podršku, dok bi političku odluku trebalo da donesu institucije političkog sistema.
Kostić je istakao da SANU nije partijska organizacija u kojoj bi se, prema principima demokratskog centralizma, izglasao stav o Kosovu kojeg bi se svi kasnije držali, ali da bi, ukoliko bi morao da ocijeni šta je preovlađujući stav u Akademiji, rekao da to nije ni primitivni patriotizam, ali ni olako brisanje papirom ljudi koji žive na Kosovu i kulturnog nasljeđa.
On je za televiziju N1 rekao da se SANU kontinuirano bavi Kosmetom i da je svoje učešće u unutrašnjem dijalogu stavila na papir.
– Moje mišljenje ne mora da bude tačno, ali sam ga izrekao sa punom odgovornošću i treba da ostane zapisano – rekao je Kostić, precizirajući da je on lično protiv statusa kvo, jer po njegovom mišljenju, on ne ide u prilog Srbiji.
Prema njegovoj ocjeni, unutrašnji dijalog nije dao rezultate, a ključnu ulogu je, kako je rekao, odigrala hipokrizija. Učesnici dijaloga su se, kaže, “takmičili u patriotizu, izgovarajući mantre čak i bez iznošenja elemenata osnovnih sumnji”.
– Pritom je stepen tolerancije u ovakvoj vrsti dijaloga trebalo da bude apsolutan, a on je izostao sa obje strane i ušlo se u okamenjeni prostor u kojem je sam dijalog postao apsolventan – rekao je Kostić.
Upitan da li zna šta predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podrazumijeva pod pojmom razgraničenje, Kostić je rekao da čak ni površno ne zna i da bi trebalo razjasniti značenje, ali i posljedice upotrebe tog termina.
– Danas sam čuo Aleksandra Vučića da je svoj prijedlog izrekao u Briselu, a da to nije prihvaćeno. Bojim se da to ovdje nije objašnjeno do kraja. Narod nije rekao posljednju riječ, a nije ni mogao ni da kaže, jer nema elementarne informacije – rekao je predsjednik SANU.
On je istakao da se Vučić prema SANU uvijek ponašao pristojno, “ali da bi trebalo da posjeti SANU ili da ih pozove na razgovor kako bi čuli njegov prijedlog o Kosovu i kako bi saslušali jedni druge šta ko o čemu misli”.
– Da li Srbija zna šta hoće, kuda ide i šta su crvene linije? Bojim se da ne zna. Trebalo bi da se počne sa novim razgovorima, sa nekakvom većom energijom međusobne tolerancije – predložio je Kostić.
Kostić je rekao da je, putujući u zemlje okruženja, stekao utisak da su oni negdje izabrali svoje puteve, a da Srbija nije ni to učinila.
On je podsjetio da je srpski narod kroz istoriju izgubio svoju vertikalnu organizaciju, da je preskočio određene važne istorijske cikluse poput renesanse i reforme, kao i da je lišen urbanog iskustva, a upravo je grad taj u kojem se razvija osjećaj demokratije, mjere i dijaloga.
– Mi smo tako podijeljeno društvo da se ovdje zna ko se s kim pozdravlja, ko u koje kafane ide, ko koje novine čita… Mi živimo u ostrvima koja međusobno ne komuniciraju – rekao je Kostić, ocjenjujući da su partije “najkrivlje” za tu vrstu atomizacije društva.
