– Odbacivanjem apelacija Milorada Dodika te odlukom da umjesto Ustava zaštite neimenovanog stranca u BiH Kristijana Šmita, sudije Ustavnog suda BiH su otvorile Pandorinu kutiju koja prijeti da ozbiljno uzdrma dejtonske temelje ove zemlje, a stručnjaci ističu da je jedino preostalo da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, koliko je to u njegovoj moći, ispravi nepravdu.
Najnovija odluka Ustavnog suda BiH, koji zasjeda u krnjem sastavu jer u njemu nema nijednog od dvojice sudija iz Republike Srpske, kojom su odbijene obje apelacije Dodikovog tima na presudu Suda BiH i prateće odluke Centralne izborne komisije (CIK) podgrijala je atmosferu na političkoj sceni, jer je usljed stava sudija neimenovani stranac stavljen iznad Ustava.
Sud je u obrazloženju svoje odluke, između ostalog, napisao da su u pogledu nadležnosti visokog predstavnika da donosi zakone već ranije u nekoliko svojih odluka izrazili stav da ovlašćenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa deset, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i Bonske deklaracije, te da ta ovlašćenja nisu podložna kontroli Ustavnog suda.
U konkretnom slučaju Ustavni sud je zapazio da je 1. jula 2023. godine visoki predstavnik intervenisao u pravni sistem BiH i umjesto Parlamentarne skupštine BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH i da je djelovao kao zakonodavna vlast BiH.
Time je, prema navodima stručnjaka iz Srpske, propuštena posljednja šansa da presuda Suda BiH u predmetu “Dodik” bude poništena, a vruć krompir će biti prebačen na polje Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Opcije
Iz advokatskog tima Milorada Dodika, koji je kao predsjednik Republike Srpske u Sarajevu osuđen jer nije ispoštovao nametnute odluke Šmita te je, prema odredbama republičkog Ustava, potpisao zakone koje je prethodno usvojila Narodna skupština, najavljeno je da, nakon Ustavnog suda, spremaju zahtjev za Strazbur.
Na toj adresi je 2007. godine u predmetu “Berić i ostali” bilo riječi o tome kako djeluju visoki predstavnici jer su se aplikanti žalili nakon što ih je visoki predstavnik smijenio sa pozicija, ali je sud tada zauzeo stav da se ne miješa u pitanja iz domena UN.
Gotovo dvije decenije kasnije pravni zastupnici smatraju da su okolnosti u Dodikovom slučaju drugačije i da je napravljen presedan.
Pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović rekao je za “Glas” da Sud u Strazburu ne može da ulazi u meritum presude niti da utvrđuje da li je ili ne Dodik učinio krivično djelo za koje je presuđen. Ipak, može da na osnovu dokaza utvrdi da li je na osnovu određenih radnji povrijeđeno neko od prava propisanih u Konvenciji o ljudskim pravima.
– Ukoliko utvrde da jeste, aplikacija će biti usvojena i na osnovu toga biće izdate određene preporuke zemlji u kojoj su povrijeđena aplikantova prava da izmijeni zakonodavstvo kako se ta povreda ne bi dešavala u budućnosti – rekao je Stjepanović iz Kancelarije pravnog predstavnika koja se bavi predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava i aplikacijama protiv Srpske, a nakon što im budu dostavljene iz Kancelarije agenata pri Savjetu ministara BiH.
Faktor koji bi trebalo da utiče na sudije, smatra, je činjenica da Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik u BiH.
– Vjerujem da će, u odnosu na presudu od prije gotovo 20 godina u predmetu “Berić i ostali”, sada odluku bolje napisati i imati jasniji stav u pogledu OHR-a i visokog predstavnika te da li nepostojanje saglasnosti u Savjetu bezbjednosti utiče na imenovanje – rekao je Stjepanović.
Dodik ili njegov tim, kako bude odlučeno, ima rok od četiri mjeseca od dana posljednje odluke da podnese zahtjev Evropskom sudu. Stav suda, u prosjeku, bude poznat u periodu od tri godine, ali ukoliko bude ocijenjeno da je hitniji nego ostali, presuda može biti poznata i dosta brže.
– Iskreno, mislim da će poprilično hitno uzeti u razmatranje aplikaciju jer se radi o presedanu i nesvakidašnjem predmetu. Ako bude utvrđeno da su ta prava povrijeđena, BiH bi morala da izmijeni Krivični zakon BiH kojim je propisano to krivično djelo i da ga, praktično, izbriše. To bi bio neki od najidealnijih epiloga, ali sve je to na dugom štapu. Znamo i za slučaj “Sejdić i Finci” da preporuke još nisu sprovedene u djelo. Čak ako u slučaju Dodika bude pozitivna presuda, biće određenih opstrukcija i sabotaža da se to ne sprovede – rekao je Stjepanović.
Opasne igre
Advokat Miljkan Pucar, koji je bio uključen u proces protiv Dodika u Sudu BiH, poručio je da je nedopustivo da Ustavni sud BiH, kao najviša pravna institucija, ne poštuje Ustav i da u svom obrazloženju kaže da samozvani visoki predstavnik, koji nije izabran kako to predviđa Opšti okvirni mirovni sporazum za mir u BiH, može da interveniše u pravni sistem BiH.
Ističe da ga ovakva odluka Ustavnog suda BiH nije iznenadila i da se taj sud i dalje bavi politikom umjesto pravom.
Pucar je naveo da je u BiH pojedinac odlučio da, ako se ne poštuje njegova odluka, to predstavlja krivično djelo.
– Ako pojedinac kaže da, ako se ne poštuje njegova odluka, to predstavlja krivično djelo mimo Ustava BiH i Ustava Republike Srpske, a Dodiku je rečeno da nije poštovao Ustav Republike Srpske koji je u saglasnosti sa Ustavom BiH. Nijedan zakon u BiH ne može da bude iznad Ustava – to je osnovno načelo prava, i smatramo da je ovakva teza i odluka Ustavnog suda na štetu prava, pravde i pravičnosti, te svega što zagovaramo da se mora poštovati i što se uči na pravnom fakultetu – zaključio je Pucar.
Član Dodikove odbrane i advokat Goran Petronijević je ocijenio da se radi o političkoj odluci iako je Ustavni sud BiH jedna od ustavnih kategorija po Aneksu četiri Dejtonskom sporazuma.
Odbrana je, kaže, ispunila uslove da bi mogli da se pojave pred sudom za ljudska prava u Strazburu, jer je, ističe, obaveza da se ispune ili iskoriste sva postojeća pravna sredstva pred nacionalnim zakonodavstvom.
– Ustavni sud je odlučio kako je odlučio. Ovo je bila poslednja prilika pravosuđu BiH, uključujući i Ustavni i neustavni sud BiH i Tužilaštvo da se ovakva pravna bruka ne pojavi pred međunarodnim sudovima. Naša je namera da se obratimo Strazburu jer se radi o flagrantnom kršenju i negiranju prava – ističe Petronijević uz opasku da se nada da će ovaj sud ozbiljno razmotriti njihovu žalbu i na prvostepenu i na drugostepenu presudu, kao i odluku Ustavnog suda BiH.
Stav je dao i bivši sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske Zlatko Knežević. On je podsjetio i na predmet “Ljubić” u kojem je Ustavni sud jasno rekao da zakon na nivou BiH ne može da derogira ustav entiteta.
– E sad, zamislite situaciju u koju smo došli – taj stav i ta praksa su promijenjeni. Došli smo u situaciju da zakon na nivou BiH derogira Ustav Srpske. Ustavni sud BiH je u nekoliko navrata ocjenjivao ustavnost Ustava Republike Srpske i u svim odlukama rekao da je on u skladu sa Ustavom BiH – smatra Knežević.
Dodiku je, naime, u Sudu BiH izrečena jednogodišnja kazna zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske. Na osnovu toga Centralna izborna komisija (CIK) BiH je donijela odluku kojom je utvrđeno da mu prestaje mandat i raspisala prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske koji su zakazani za 23. novembar.
Aneks deset
O Aneksu deset Dejtonskog mirovnog sporazuma naročito se priča otkako je Kristijan Šmit 2021. stigao u BiH. Tim aneksom su, naime, precizirani zadaci koje će, s ciljem pomoći stranama, obavljati visoki predstavnik i koji se tumače na način da on “prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima, daje smjernice i izvještava”.
– Visoki predstavnik ima najvišu nadležnost na terenu u vezi sa tumačenjem ovog Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela mirovnog rješenja – piše u aneksu sporazuma, gdje nema ni slova o “moći” da mijenjaju zakone i smjenjuju funkcionere jer te korake crpe iz takozvanih bonskih ovlašćenja koja su dobila podršku stranaca nakon Dejtona.
Glas Srpske
