Naslovnica Vijesti Hercegovina Požar na Uborku: Evo kako se zaštititi od dima i zagađenog vazduha

Požar na Uborku: Evo kako se zaštititi od dima i zagađenog vazduha

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH uputio je prijedlog javnozdravstvenih preporuka u vezi sa požarom na odlagalištu komunalnog otpada Uborak kod Mostara.

Zavod preporučuje postupanje u skladu sa sljedećim uputstvima do uspostavljanja redovnog sistema odvoza otpada:

1. Zaštita od dima i zagađenog vazduha

Tokom trajanja požara i povećane koncentracije dima savjetuje se što kraći boravak na otvorenom, odnosno odgađanje aktivnosti na otvorenom prostoru dok se kvalitet vazduha ne vrati u uobičajene okvire.

Prozore i vrata potrebno je držati zatvorenim kako bi se smanjio ulazak dima i lebdećih čestica u stambene i poslovne prostore, posebno tokom večernjih, noćnih i ranih jutarnjih časova, kada se dim može zadržavati pri tlu.

Izbjegavati fizičke napore na otvorenom i odgoditi sportske, rekreativne i druge aktivnosti na otvorenom.

Smanjiti kretanje motornim vozilima kad god je to moguće.

U slučaju neophodnog izlaska koristiti zaštitne maske N95/FFP2, koje moraju pravilno prijanjati uz lice i redovno se mijenjati.

U zatvorenom prostoru izbjegavati dodatne izvore dima i zagađenja, poput pušenja, svijeća ili loženja.

Prostorije održavati čistim mokrim brisanjem, uz izbjegavanje metenja koje može podizati čestice prašine.

Kratko i kontrolisano provjetravati prostorije samo kada nema dima i izraženog zagađenja vazduha.

2. Klima-uređaji, ventilacija i prečišćavanje vazduha

U domovima, ustanovama i poslovnim subjektima koji koriste klima-uređaje preporučuje se redovno čišćenje i održavanje filtera, posebno u periodu povećane koncentracije dima i lebdećih čestica u vazduhu. Klima-uređaje treba koristiti samo ako su filteri očišćeni i ispravni, uz prednost rada u režimu recirkulacije vazduha, odnosno bez nepotrebnog uvođenja spoljnog zagađenog vazduha u prostor.

U poslovnim i javnim objektima koji imaju ventilacione sisteme preporučuje se provjera stanja filtera, njihova zamjena po potrebi, te privremeno smanjenje dovoda spoljnog vazduha ukoliko postoji mogućnost ulaska dima u objekat, uz poštovanje bezbjednosnih i tehničkih uslova rada sistema.

Samo čišćenje filtera klima-uređaja ne uklanja sve štetne gasove i sitne čestice iz dima, ali može smanjiti količinu prašine i čestica koje cirkulišu u zatvorenom prostoru. Ako su dostupni, preporučuje se korišćenje prečišćivača vazduha sa HEPA filterom. Ne preporučuje se korišćenje uređaja koji proizvode ozon ili jonizatora bez jasne stručne preporuke.

3. Posebno osjetljive grupe i zdravstvene tegobe

Poseban oprez savjetuje se djeci, trudnicama, starijim osobama, kao i građanima koji boluju od respiratornih ili kardiovaskularnih bolesti. Ovim grupama preporučuje se izbjegavanje izlaganja spoljašnjem vazduhu, boravak u prostorijama u kojima je vazduh najčistiji, te redovno uzimanje propisane terapije i pridržavanje ljekarskih uputstava.

Ako je izlazak neophodan i pojave se simptomi iritacije disajnih puteva, kao što su otežano disanje ili uporan kašalj koji ne prolaze nakon sklanjanja na čist vazduh, potrebno je kontaktirati nadležnog ljekara, pulmologa ili pedijatrijskog pulmologa.

U slučaju izraženog nedostatka vazduha, bola ili pritiska u grudima, značajnog pogoršanja astme ili hronične plućne bolesti, plavljenja usana, omaglice, smetenosti ili simptoma koji se ne smiruju nakon boravka u zatvorenom prostoru, potrebno je odmah zatražiti ljekarsku pomoć ili kontaktirati hitnu medicinsku službu.

4. Voda, hrana i proizvodi iz bašte

Građani se pozivaju da do daljeg ne koriste vodu iz bunara i drugih otvorenih izvora u neposrednoj blizini deponije, sve dok nadležne službe ne potvrde njenu zdravstvenu ispravnost.

Ako se koriste proizvodi iz bašte, preporučuje se njihovo temeljno pranje ili guljenje. Poseban oprez potreban je ukoliko su bašte, plastenici ili poljoprivredne površine bili izloženi dimu, pepelu ili vidljivim česticama iz vazduha.

5. Zašto je važno kontrolisano postupanje s otpadom

Gomilanje otpada izvan kontejnera povećava rizik od širenja štetočina, uključujući pacove, muve i druge prenosioce bolesti, te može doprinijeti pojavi različitih infekcija. Razgradnja organskog otpada dodatno stvara nepovoljno i potencijalno rizično okruženje.

Otpad na otvorenom doprinosi zagađenju vazduha i životne sredine jer truljenjem oslobađa gasove poput metana i amonijaka, dok plastika i miješani otpad mogu izazvati toksične emisije u slučaju zapaljenja ili dimljenja.

Otpad na javnim površinama predstavlja i bezbjednosni rizik jer može ometati saobraćaj i rad hitnih službi, povećati opasnost od požara te uzrokovati fizičke prepreke i nezgode.

6. Privremeno zadržavanje i organizovanje otpada

U slučaju prekida odvoza otpada građani treba privremeno da zadrže otpad u domaćinstvu, bez odlaganja na javne površine ili stvaranja divljih deponija. Potrebno je smanjivati i razdvajati količinu otpada te ga, kada je moguće i dostupno, odlagati u reciklažna dvorišta prema uputstvima lokalnih vlasti.

Odvojiti otpad u osnovne kategorije: organski otpad, plastika, papir, miješani otpad i staklo.

Isprazniti manje kante u veće vreće, po mogućnosti u dvostruki sloj vreća.

Vreće čvrsto zatvoriti kako bi se spriječilo širenje neprijatnih mirisa i curenje sadržaja.

Privremeno mjesto za odlaganje otpada treba da bude zatvoren, suv, zasjenjen i bezbjedan prostor koji nije kuhinja, prostor za spavanje, zajednički hodnik, stepenište niti evakuacioni put.

Otpad ne smije ometati kretanje stanara, hitnih službi niti pristup protivpožarnoj opremi.

Smanjiti stvaranje novog otpada preciznijim planiranjem obroka i izbjegavanjem jednokratne ambalaže.

7. Higijena i bezbjednost prostora

Organski otpad iznositi u zatvorenim vrećicama samo kada je to neophodno i prema uputstvima nadležnih službi.

Područje oko privremeno odloženog otpada održavati suvim i čistim.

Koristiti zatvorene posude sa poklopcem.

Po mogućnosti koristiti vrećice sa apsorberima mirisa.

Spriječiti pristup djeci i životinjama.

Redovno prati ruke nakon rukovanja otpadom.

Koristiti rukavice prilikom rukovanja organskim otpadom.

Tečni otpad ukloniti odmah radi sprečavanja curenja i širenja neprijatnih mirisa.

8. Smanjenje količine otpada

Odvojiti i sabijati plastiku i karton.

Izbjegavati bacanje predmeta koji se mogu reciklirati ili ih privremeno odvojeno skladištiti.

Ograničiti kupovinu proizvoda sa velikom količinom ambalaže.

Prednost dati proizvodima sa manje ambalaže i proizvodima koji stvaraju manje otpada.

9. Praćenje obavještenja i priprema za nastavak odvoza

Svakodnevno pratiti obavještenja komunalnog preduzeća, zdravstvenih ustanova i lokalnih vlasti.

Pripremiti otpad za brz odvoz kada sistem ponovo bude uspostavljen, uz odvojene i zatvorene vreće.

Po potrebi koristiti reciklažna dvorišta kada postanu dostupna.

Ne odlagati otpad na javne površine, uz saobraćajnice, oko kontejnera ili na neuređena mjesta.

10. Ključno pravilo

Otpad se može privremeno zadržati, ali mora ostati kontrolisan, zatvoren, razdvojen i bezbjedno smješten kako ne bi postao zdravstveni, ekološki ili bezbjednosni rizik.

Prethodni članakMOSTAR: Naređena evakuacija stanovništva, požar na deponiji ponovo bukti
Naredni članakPočela evakuacija stanovništva zbog požara na Uborku