Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je izmjene Zakona o inspekcijama kojim će određenom broju inspektora u Inspektoratu Republike Srpske biti data posebna ovlašćenja na osnovu kojih će moći kontrolisati rad svojih kolega.
Malo ljudi će znati ko su oni i koja ovlašćenja imaju. Ti ljudi će moći čak da kontrolišu i svoje kolege i ono što su oni radili. U slučaju uočenih propusta, biće ugroženo radno mjesto inspektora, a privredni subjekt će biti kažnjen – rekao je Višković.
Višković je precizirao da su analize pokazale da je oko 80 odsto kontrola rađeno “pro forme”, a ostatak su bile suštinske kontrole.
– Želimo taj procenat da okrenemo naopačke, tako što ćemo kadrovski ojačati inspektorat, objedinićemo inspekcije državnog i lokalnog nivoa, jer oni i danas rade po istom zakonu, ali ne rade isti obim poslova. Propisaćemo taj obim poslova – istakao je Višković.
Prema njegovim riječima, jedna od novih mjera omogućiće da inspektori bez naloga suda ulaze u privatne kuće i vrše kontrole da li se tu obavljaju neke uslužne ili zanatske djelatnosti.
– Poznato je da se veliki broj uslužnih, zanatskih i sličnih poslova obavljaju po privatnim kućama i stanovima i da ti ljudi izuzetno dobro zarađuju, a rade u sivoj zoni. Bilo je dovoljno da sa kuće ili radnje skinete natpis i odjavite firmu, a nastavite da radite isti taj posao i da za to nikome ne polažete račune – naveo je Višković.
On je sinoć za Alternativnu televiziju izjavio da će istrajati na tome da držanje radnika “na crno” ne bude sankcionisano samo novčanom kaznom, već da to bude i krivično djelo.
– Znam da određeni broj preduzetnika drži u džepu 2.000 KM i čeka kada će doći inspektor kojem se, kada se pronađe neprijavljen radnik, pravdaju da je radnik tu nekoliko dana i da nije imao vremena da ga prijavi. Plati kaznu, jer mu je to jeftinije nego da čovjeka prijavi – napomenuo je Višković.
Na pitanje kako će se ubuduće rješavati situacije dugogodišnjih gubitaša, poput Željeznica Republike Srpske, Višković je istakao da je riječ o ekstremnom slučaju, kakvog više nema u Srpskoj, i da ono što je u proteklom vremenu rađeno ide u pravcu rješavanja problema u ovom preduzeću da bi moglo funkcionisati samostalno.
– Tamo je bilo puno više radnika nego što su Željeznice mogle da podnesu. Sada je već 500 radnika manje, niko od tih ljudi nije izbačen već su na neki način zbrinuti. U narednih godinu-dvije prirodnim odlivom trebalo bi da se dođe do maksimalno 2.200 zaposlenih. To će sistem sam moći da finansira – dodao je Višković.
Govoreći o prioritetnim infrastrukturnim projektima, istakao jeda je to nastavak izgradnje autoputa od Doboja prema Bijeljini i Rači, da se povežu Banjaluka i Beograd.
– To je strateško i političko i državno pitanje i svi treba da se uključimo u to. Ovih dana vode se pregovori sa potencijalnim investitorima i izvođačima da što prije nastavimo izgradnju prema Vukosavlju i Brčkom – podsjetio je Višković.
Prema njegovim riječima, izgradnjom mosta na Savi kod Gradiške, autoput bi već dobio pravu svrhu i s vremenom postao ekonomski isplativ.
Višković je rekao da će se dosta pažnje posvetiti izgradnji brzih puteva, pogotovo u istočnom dijelu Srpske, naglasivši da je to dugoročan posao i da se mora raditi u fazama
RAZRADA PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI KROZ AKCIONE PLANOVE
Premijer je izjavio da je naredni korak Vlade da akcionim planovima bude razrađeno ono što je definisano usvojenim Programom ekonomskih reformi Srpske za period 2019-2021. godina, pri čemu će akcenat biti na akcionom planu za narednu godinu.
– Skoncentrisani smo isključivo na akcioni plan za narednu godinu koji će biti saopšten nakon Dana Republike – 9. januara. U okviru toga svako ministarstvo će dati svoje predloge i mjere sa dinamikom i rokovima kada šta treba da se realizuje – rekao je Višković.
On je naveo da su sada konkretna rješenja najpotrebnija u realnom sektoru u oblasti povećanja konkurentnosti i produktivnosti domaće privrede, kao i novom zapošljavanju, povećanju plata i pokušaju smanjenja odliva radno sposobnog stanovništva.
– Akcenat sam namjerno stavio na pokušaj da smanjimo odliv stanovništva, jer mi možemo plate u Srpskoj da povećamo i 100 odsto, ali ne možemo biti konkurentni jednoj Sloveniji, Austriji, Njemačkoj. Moramo pokazati iskrenu namjeru Vlade i zajednice da se ovdje isplati ostati i raditi – rekao je Višković.
On je dodao da za takva demografska kretanja nisu odgovorni Vlada i predsjednik Srpske, jer rješavanje demografskih problema zahtijeva uključenje šire društvene zajednice.
Podsjetio je da se, usvajanjem budžeta Srpske za narednu godinu, došlo u poziciju da se riješi pitanje povećanja plata zaposlenima u prosvjeti i kulturi koji će od 1. januara imati za osam odsto veća primanja, što je bila ranije obaveza da se njihova primanja usklade sa primanjima ostalih budžetskih korisnika.
– Za te namjene iz budžeta će biti izdvojeno 22 miliona KM. Zbog kratkog vremena formiranja vlasti u Srpskoj ostalo je još sedam radnih dana i nismo mogli izmijeniti potrebna zakonska rješenja, ali je Vlada Srpske donijela odluku koja će omogućiti zaposlenima u prosvjeti i kulturi da od početka naredne godine primaju uvećane plate – naveo je Višković.
Govoreći o očekivanjima da najniža plata bude 500 KM, Višković je rekao da to nije stvar Vlade, već odgovornog odnosa prema nekim drugim, prije svega prema privrednim subjektima koji nisu u stanju finansijske likvidnosti da isplaćuju tu najnižu platu.
On je podsjetio da je Vlada Srpske na sjednici prije dva dana donijela odluku da najniža plata u Srpskoj u idućoj godini bude 450 KM, i ona je veća od najnižih plata u okruženju.
Višković je ponovio da ostaje pri stavu da je potrebno javno objavljivati visinu prosječne plate u privrednim društvima, te najavio da će vrlo brzo raditi na tome, jer smatra da postoje određeni privredni subjekti koji su sposobni isplaćivati i više od minimalne plate, ali da zaposlenima isplaćuju minimalac, a razliku im daju u kovertama.
On je najavio da će poslije božićnih praznika početi kreiranje novog zakonskog rješenja koje će imati za cilj da se privrednici rasterete obaveze plaćanja poreza na dobit iz koje nabavljaju nova osnovna sredstva.
– Malo nerealno se očekuje da Vlada Srpske već 1. januara direktne poreze vrati na nivo iz 2008. godine. Moram podsjetiti da su i ovako visoki porezi u Srpskoj manji nego u drugom dijelu BiH – naglasio je Višković.
Govoreći o kontroli rada na crno, Višković je najavio da je to jedna od mjera koja će se ubrzo raditi, navodeći da nema tačnog podatka koliko radnika radi u sivoj zoni, jer se do toga ne može tačno doći.
– Ako uspijemo izmjenom nekih zakonskih rješenja znatno ćemo smanjiti broj zaposlenih na crno. Kada bi recimo iz sive u realnu zonu vratili bar 20.000 radnika, to bi bili veliki efekti i za budžet i za fondove – rekao je Višković.
Premijer Srpske naveo je i da treba poboljšati pronatalitetnu politiku, u čemu će doći do proširenja mjera, među kojima je kao primjer naveo nedavno usvojene izmjene Zakona o dječijoj zaštiti.
Podsjećajući na sastavljanje nove Vlade Srpske, Višković je naveo da nije lako bilo sklopiti sastav Vlade, jer je trebalo ispoštovati nacionalni princip, kao i to da koaliciju čini šest partija.
Višković je podsjetio da aktuelna Vlada ima široku podršku i da niko ne može ucjenjivati njen rad, a da svi koji imaju časne namjere i časno izvršavaju svoj posao nemaju problema, dok oni koji se ne mogu snaći, ne samo ministri, nego i direktori javnih preduzeća i ustanova, biće podložni smjenama, bez obzira na to iz koje partije dolaze.
