Politički sporazum oko Mostara koji su juče potpisali predsjednici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović, te četiri ambasadora i visoki predstavnik u BiH, nakon 12 godina omogućiće održavanje izbora u Gradu na Neretvi po novim pravilima. Niko nije siguran ko je pobjednik, ali ni kakav će rezultat donijeti novi izborni model i nova pravila.
Tek kada se prebroje glasovi i podjele mandati slika će biti jasnija. Do tada slijedi teška i komplikovana matematika i još teža kampanja.
Pregovori oko Mostara vođeni su pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, a na potpisivanju sporazuma su bili prisutni i ambasador SAD-a u BiH Erik Nelson, te specijalni predstavnik Evropske unije Johan Zatler, ambasador Velike Britanije Metju Fild, ambasador OEBS-a u BiH Ketlin Kavalec, te visoki predstavnik u BiH Valentin Incko koji bi trebali biti garanti da će se dogovoreno i sprovesti.
Kada je u pitanju Mostar, Sporazum podrazumijeva izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu vezanom za Grad Mostar, te izmjene Statuta Grada Mostara koji bi se trebao usvojiti na prvoj sjednici novog Gradskog vijeća Mostara.
Osim toga u Mostaru je potpisan sporazum i da će u narednih pola godine biti urađene izmjene Izbornog zakona BiH kojim se osigurava legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i njenih građana u Predsjedništvu BiH i domovima naroda u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.
Novi izborni model donosi i nova pravila po kojima će Mostarci birati Gradsko vijeće. Po tom modelu iz šest izbornih područja biraju se 22 vijećnika, na način da se iz većinski hrvatskih bira njih 13 (Jug 2, Jugopzapad 7 i Zapad 4) , a iz većinski bošnjačkih devet vijećnika ( Sjever 2 vijećnika, Stari grad 5, Jugoistok 2). Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se s gradske liste.
Što se tiče nacionalne zastupljenosti u Gradskom vijeću Mostara, taj dio pregovarači nisu dirali i ostaje to da se u Vijeće bira najviše po 15 predstavnika jednog konstitutivnog naroda, a najmanje četiri, te jedan iz reda ostalih.
Ono što se na prvu da zaključiti jeste da, što se tiče izbornog modela, suštinski se nije ništa promijenilo. Na prvi pogled tri gradska područja ostala su bez jednog vijećnika, međutim ljudi sa tih područja mogu biti izabrani preko gradske liste.
S druge strane nacionalna zastupljenost u Gradskom vijeću takođe je ostala nepromijenjena i oni koji ne poznaju prilike u Mostaru i BiH mogli bi zaključiti da je u pitanju odličan model za izbalansiranost u gradu u kojem živi 51.216 Hrvata, 46.752 Bošnjaka, 4.421 Srba i 3.408 ostalih.
Nakon potpisanog sporazuma svi učesnici su zaključili da nema pobjednika, a na pitanje da li su Srbi prekriženi u Mostaru, Bakir Ieztbegović kazao je da će oni biti ”jezičak na vagi”. Stoga je još sinoć krenuo ”lov na Srbe” koji bi se mogli naći na listama SDA, HDZ-a, SDP-a…
Usvojeni model daje prednost tome da se na hrvatskim područjima u gradu izabere veći broj vijećnika, međutim ne treba zaboraviti da su stranke ljevice u tim područjima ”tradicionalno” uzimale po mandat ili dva.
Što se tiče položaja Srba, nova pravila čak otežavaju Srbima da izaberu svoje legalne i legitimne predstavnike, u odnosu na raniji model. Uzme li se u obzir da stranke sa srpskim predznakom nikada nisu prešle izborni prag i da su u prošlom Vijeću Srbi bili zastupljeni tako što je HDZ imao dva srpska vijećnika, SDA jednog, SDP jednog i Narodna stranka radom za boljitak jednog, sličan scenario mogao bi se ponoviti i ovoga puta.
SDA je tražio uvođenje blokada u Mostar kako bi zaštitio položaj Bošnjaka, HDZ traži garancije na višim nivoima kako bi mogli izabrati svoje legitimne predstavnike, a i jedni i drugi u Mostaru nastoje ”oteti” srpske pozicije i izabrati svoje Srbe.
Ukoliko bi bilo i minimum političke korektnosti da ove stranke ne kandiduju svoje Srbe, možda bi Srbi mogli zaista biti korektivni faktor i napraviti balans u gradu na Neretvi.
Na predstojećim izborima neće biti zanemariva ni uloga trećeg-lijevog bloka koji će sigurno uzeti značajan dio izbornog kolača.
Kada je u pitanju Statut Grada Mostara, on je, osim u izbornim pravilima, promijenjen u još nekim dijelovima.
Najvažnija novost je da će biti definisan supotpis za sve transakcije iz budžeta, što znači da bi načelnik odjela za finansije, trebao uz gradonačelnika staviti potpis na sve financijske transakcije.
Ovim je u Mostaru ozvaničen paralelizam i mogućnost blokade bilo koje značajnije odluke, te rada gradonačelnika.
No, ove izmjene trebalo bi usvojiti novo Gradsko vijeće na svojoj prvoj sjednici. Ukoliko stranke potpisnice ne budu činile većinu u Vijeću ovaj sporazum, praktično, nikoga drugog ne obavezuje.
S druge strane ne treba zaboraviti ni činjenicu da su SDA i HDZ i ranije potpisivale slične sporazume koji nikada nisu provedeni. Jedan od njih bio je je i sporazum o rotaciji gradonačelnika Mostara koji je ostao mrtvo slovo na papiru iako su SDA i HDZ činili vladajuću koaliciju u Mostaru.
Sve opcije u Mostaru su otvorene. Šta će donijeti novi izbori i hoće li Mostar zadržati svoj omraženi epitet ”grada slučaja” vidjećemo ove jeseni.
U cijeloj priči nije isključena ni opcija da aktuelni gradonačelnik Ljubo Bešlić još izvjesni period ostane na čelu grada ukoliko novo Gradsko vijeće ne bude moglo postići dogovor oko novog gradonačelnika, što je bio slučaj 2008. kada je Mostar na gradonačelnika čekao 439 dana.
