POČELO PRAZNIČNO BOGOSLUŽENJE U PREBILOVCIMA, PRISUSTVUJU DODIK I RISTIĆ

Večernje praznično bogolusluženje uoči Svetih prebilovačkih i svehercegovačkih mučenika i obilježanja i 83. godišnjice jednog od najsvirepijih zločina počinjenih nad srpskim narodom, u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Prebilovcima služili su mitropolit zahumskohercegovački i primorsko-stosnki Dimitrije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, vladika buenosaireski i južno-centralno američki Kirilo i vladika – budimljansko-nikšićki Metodije.

Bogosluženju prisustvuje i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar informisanja i telekomunikacija u Vladi Srbije Dejan Ristić, pomoćnik ministra za rad, socijalna i boračka pitanja u Vladi Srbije Duško Ćutilo, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, te mnogi drugi zvaničnici sa svih nivoa vlasti.

Nakon bogosluženja u Domu kulture ”Sveti kralj Milutin” u Prebilovcima biće otvorena stalna postavka izložbe ”Prebilovci 1941” u organizaciji Muzeja žrtava genocida.

Muzej žrtava genocida prvi put organizuje stalnu izložbenu postavku izvan teritorije Srbije, kako bi sačuvao od zaborava sve nevino postradale Prebilovčane i selo koje je simbol stradanja Srba u Hercegovini, ali i na čitavom srpskom etničkom prostoru.

Izložbena postavka predstaviće najvrednije artefakte o zločinu u Prebilovcima 1941. godine, kao što su replika stolice Stane Arnaut /original se čuva u Muzeju žrtava genocida/, učiteljice iz Prebilovaca, koja je mučena, silovana, prebijana u školi, koja je sada Dom kulture, zajedno sa još sto svojih učenika.

Na izložbi će biti predstavljena i zastava, kojom su tokom 1990. i 1991. godine tokom dostojnog sahranjivanja prekrivani sanduci sa posmrtnim ostacima izvađenim iz brojnih betoniranih jama širom Hercegovine.

U utorak, 6. avgusta u 9 časova biće služena sveta arhijerejska liturgija.

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima sagrađen je i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, a Srpska pravoslavna crkva /SPC/ iste godine kanonizovala je žrtve Prebilovaca i donje Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

Ovaj praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima nadomak Međugorja.

Ovaj zločin je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane.

Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene  u spomen – kosturnicu u Prebilovcima.

U junu 1992. godine tokom ofanzive “Čagalj” pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su  spomen-kosturnica.

Po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine, ostaci kostiju su sakupljeni, a po izgradnji Hrama Vaskrsenja Hristovog počivaju u njegovoj kripti.

Hram u Prebilovcima sagrađen je uz pomoć tadašnjeg predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori.

Urađen je po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu koja je simbol vaskrsenja i života, a od tada do danas Prebilovci su mjesto koje opominje i prkosi svima koji misle da se jedan narod može istrijebiti sa svoga vjekovnog ognjišta.

Prethodni članakObilježavanje zločina nad Srbima u Prebilovcima uvršteno u kalendar važnih datuma Srpske
Naredni članakDODIK: VASKRSLO JE SJEĆANJE NA SRPSKO STRADANJE U PREBILOVCIMA