Odluka o uvrštavanju Vjetrenice na popis svjetske baštine donesena je na 46. zasjedanju Uneskovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. jula u Nju Delhiju.
Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u saradnji s nadležnim institucijama u BiH, navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Dubravka Bošnjak zahvalila je svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice, ali i onima koji su doprinijeli da Odbor za svjetsku baštinu prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskom nivou.
– Ovo je istorijski trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njen izuzetan značaj ne samo za nas, već i za cijeli svijet – poručila je Bošnjakova, te navela da je Vjetrenica najveća i najpoznatija pećina u BiH, značajna kao speleološki i arheološki lokalitet, ali i po svom biološkom bogatstvu.
Ona je poručila da je obaveza svih da bude nastavljeno očuvanje i zaštita Vjetrenice, kao i obezbjeđivanje održivog razvoja i promocije ovog jedinstvenog prirodnog spomenika.
Nominacija pećine Vjetrenice predata je Unesku u martu prošle godine.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u BiH i zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine. Naziv je dobila po snažnom strujanju vazduha na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni Celzijusovih tokom cijele godine.
Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih, a o njoj brine Јavno poduzeće “Vjetrenica” iz Ravnog, osnovano 2005. godine.
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas, na Uneskov popis svjetske baštine upisano je ukupno 936 dobara, od kojih 725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih.
Iz BiH su na Uneskov popis svjetske baštine dosad uvršteni Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta Starog grada Mostara.
Na popisu Uneskove svjetske baštine od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka /srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika/, a na ovom projektu su zajednički radile BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
Prije tri godine, na popis Uneskove svjetske baštine uvrštena je i prašuma Јanj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”, trenutno najvećeg serijskog dobra svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 evropskih zemalja.
Osim toga, na privremenoj listi dobara koje neka zemlja može nominovati u narednom razdoblju nalazi se još osam dobara iz BiH.
