Brojevi novozaraženih, hospitalizovanih i umrlih u BiH posljednjih sedmica padaju iako su neke od epidemioloških restrikcija u zemlji čine blagima, piše Index.hr.
Kako pokazuje stranica Our World in Data, broj novozaraženih u BiH pao je s 1612, koliko ih je bilo 6. novembra, na 468, koliko ih je zabilježeno 13. januara.
Broj umrlih je, očekivano, počeo padati nešto kasnije. Od najvišeg broja od 59 umrlih u jednom danu 17. novembra, do 13. januara pao je na 27.
Hrvatski su mediji pad u BiH predstavili kao svojevrsno čudo u zemlji u kojoj su mjere blage, a i te blage se slabo poštuju.
Trend pada zaista se na prvi pogled može činiti kao misterij jer se mjere u BiH ne čine strogima, naručito zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.
U BiH su neke mjere na snazi duže nego u Hrvatskoj
Prije svega, treba istaknuti da nisu posvuda u BiH sve vrijeme na snazi identične mjere. Postoje neke razlike između Federacije i Republike Srpske, ali i među kantonima. No ipak, neka slika može se dobiti iz uvida u tempo uvođenja određenih važnih mjera.
Naprimjer, u Federaciji BiH je još 10. novembra je uveden policijski čas, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati. To u praksi znači da su druženja po kućama do kasnih sati jako otežana te da se kafići i restorani prazne koji sat prije 23 sata. Osim toga, stanovnici gradova poput Sarajeva svjedoče da su ugostiteljski objekti uglavnom poluprazni čak i tokom dana. Neki ekskluzivniji, kako bi privukli goste, osigurali su svojevrsne šatore, koji se popularno nazivaju igluima, kako bi ljudi pod njima mogli biti izolirani od ostalih.
Takođe, u BiH je obavezno nošenje maski i na otvorenom i u zatvorenom. Kanton Sarajevo uveo je obavezno nošenje maski na otvorenom još 15. oktobra, a na teritoriju Federacije BiH ta je mjera uvedena 26. listopada.
Škole u BiH od početka školske godine rade po posebnim mjerama.
10. novembra poslovnim subjektima naloženo je da reorganizuju rad svojih zaposlenika, tako što će „reorganizovati radno vrijeme na mjestima gdje nije moguće poštovati distancu od dva metra među zaposlenima, organizovati rad u smjenama ili od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti radne procese“. Stručnjaci smatraju da je ta mjera bila važna jer se virus u značajnoj mjeri širio u preduzećima.
Još 10. novembra u BiH su ograničena okupljanja na najviše 30 ljudi, što vrijedi za sve vrste skupova, od porodičnih do vjerskih.
Krizni štab je naredbom dozvolio kantonalnim štabovima da uvedu i restriktivnije ili drugačije mjere u skladu s procjenom epidemiološke situacije u svakom od 10 kantona u FBiH. Posebno je neujednačen rad škola po kantonima, no neki su povremeno uvodili strože mjere, naručito kada je riječ o okupljanjima na svadbama i sl.
Konačno, BiH je vjerovatno u nekoj mjeri profitirala i od ograničenja kretanja u Hrvatskoj koje je uvedeno prije praznika. Ono je moglo smanjiti prekograničnu transmisiju virusa.
