Otvorena konferencija „150 godina od Hercegovačkog ustanka: uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“

U nevesinjskom Domu kulture “Nebojša Glogovac” otvorena je Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „150 godina od Hercegovačkog ustanka: uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“.

Konferenciju organizuju Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Institut za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda, uz podršku Ministarstva nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Srbije i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Naučni skup u Nevesinju okupio je istaknute istoričare, geopolitičke analitičare i univerzitetske profesore iz Rusije, Srbije, Crne Gore i Republike Srpske koji su iz različitih uglova ukazali na značaj Nevesinjske puške za istorijske i savremene međunarodne odnose.

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir rekao je na otvaranju konferencije da je ovaj događaj važan zbog osvjetljavanja istorije, ali i razumijevanja trenutnih odnosa na Balkanu.

Budimir podsjeća da se u Nevesinju počinje zvanično sa obilježavanjem 150 godina od velike „istočne krize“ i ustanka u Nevesinju koji je počeo i kulminirao 1875 godine.

„Osvijetlićemo šta se desilo u tom procesu trajanja. Mi se nalazimo u istom problemu, odnosno u isto istorijskom pitanju, pitanju srpskog oslobođenja i srpskog ujedinjenja. Ova konferencija treba da rasvijetli istorijska pitanja, ali i aktuelna politička pitanja koja su jako važna za srpsko pitanje na Balkanu. Nadam se da ćemo danas u radu pokazati da smo sposobni, sa našim naučnim kapacitetom da osvijetlimo istoriju, razumijemo sadašnjost i pokušati da predvidimo šta ćemo imati u budućnosti u događajima na prostoru BiH i cijelog Balkana“, poručio je Budimir.

Načelnik Opštine Nevesinje Milenko Avdalović pozdravio je učesnike, poželio im uspješan rad i dobrodošlicu u Nevesinje, te podsjetio na hrabri nevesinjski podvig.

Ekatarina Entina, profesorica na Visokoj školi Kanonia iz Moskve i savjetnik direktora Fonda Gorčakov za podršku javne diplomatije rekla je da je, kada je u pitanju Nevesinjski ustanak, potrebno naučiti tri pouke, da je bitno naučiti istinu, biti zajedno i solidarni, te da je trajni mir mnogo važniji od vojne pobjede.

Aleksandar Borisov savjetnik u Ambasadi Rusije u Sarajevu rekao je da Ambasada podržava ovako važne skupove koji idu u pravcu istorijskih istina i borbe protiv falsifikovanja istorije, što je veoma važno za cijeli region i svijet.

Profesor doktor Branislav Đorđević direktor instituta za međunarodnu politiku i privredu Vlade Republike Srbije podsjeća na dogovor vlada Srbije i Srpske o obilježavanju 150 godina od Hercegovačkog ustanka i da je Institutu predana čast da organizuje ovako bitan događaj.

Đorđević naglašava da su danas u Nevesinju predavači iz desetak zemalja i da je najvrednije da će nakon ovoga skupa biti objavljen zbornik radova koji će biti dostupan širokoj javnosti.

„Činjenica da je Hercegovački  ustanak, nakon Karađorđa i Miloša nešto najvrijednije u srpskoj istoriji u 19. vijeku kada je poslije ko zna koliko vijekova srpski narod izrekao riječ sloboda“, rekao je Đorđević.

Profesor doktor Draga Mastilović, direktor Instituta istorijskih nauka UIS podsjeća da 150 godina istoričari pokušavaju da odgonetnu kako je ta mala crna tačka postala poput oblaka koji je zaklonio vedro nebo evropske diplomatije kako se činilo njemačkom kancelaru u ljeto 1875. godine.

„Imamo obavezu da povodom 150 godina od početka Hercegovačkog ustanka koja je bila jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpskog naroda i označila početak epohe oslobodilačkih ratova srpskog naroda da baš ovdje u Nevesinju otvorimo međunarodnu konferenciju“, rekao je Mastilović.

Konferencija se sutra nastavlja u Trebinju sa izlaganjima istoričara jer „Nevesinjska puška“ nije ostavila posljedice samo po tadašnju Evropu.

„Ono što je proizašlo iz Berlinskog kongresa i otvaranja „istočne krize“ i dan danas se može osjetiti u geopolitici velikih zemalja. Zbog toga je jako bitno da se taj veliki događaj ne samo osvijetli iz novih uglova i da mu se da novi smisao i značaj kroz istorijska istraživanja, već i da osvježimo inače zaboravnu srpsku kulturu na to slavno doba Hercegovine i ljude koji su sa pregnućem krenuli u oslobodilačku akciju i uzdrmaju ne samo Osmansko carstvo nego i čitavu Evropu. Nažalost ta epoha nije završena kako su željeli i da nije osvojena cijela Hercegovina. Oslobođeni su dijelovi Hercegovine koji su pripojeni Crnoj Gori. Zaboravljamo i da su Grahovo, Banjani, Krivošije, Trebjesa, Golija, Piva, Drobnjak, Jezera i Šaranci hercegovačka plemena koja su oslobođena tada”, rekao je Mastilović.

Zaključuje da je tada veći dio Hercegovine dobio novog okupatora Austrougarsku čija se vladavina i danas osjeća na prostoru BiH.

Prethodni članakAmbasada: Među žrtvama napada u Gracu nema državljana BiH
Naredni članakMiličevićev advokat: Odluka će biti poznata do 9 sati sutra