Mitropolit zahumsko – hercegovački Dimitrije otvorio je večeras Muzej Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru koji će privremeno, odnosno do obnove Sabornog hrama, biti smješten u Vladičanskom dvoru u Mostaru.
Po projektu obnove Saborne crkve Svete Trojice predviđeno je da Muzej Saborne crkve bude smješten u zvoniku crkve.
Mitropolit Dimitrije je na otvaranju Muzeja govorio o ljudima kao ikonama Božijim, vjeri i zajedništvu i važnosti ovoga čina za mostarsku zajednicu.
“Drago mi je da i ovo mjesto koje zovemo Vladičanski dvor sve više postaje vladičanski dom. Sa radošću i na inicijativu mostarske zajednice ovo je izneseno nama na vidjelo i ovo mjesto učinili su mjestom susreta i da se vidi naše duhovno bogatstvo”, rekao je vladika Dimitrije otvarajući svečano Muzej.
Otvaranju Muzeja Sabornog hrama Svete Trojice prisustvovali su gradonačelnik Mostara Mario Kordić, načelnik Opštine Bileća Miodrag Parežanin, predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija, predstavnici Vlade Republike Srpske, konzuli Republike Rurske i Republiek Hrvatske, predstavnici Katoličke crkve, predstavnici starih mostarskih porodica Dokić i Peško i mnogi drugi.
Saborna crkva je jedan od najvažnijih simbola Mostara, a Grad Mostar je crkvu i Muzej uvrstio među najvažnije turističke znamenitosti sa kojima se ovaj grad predstavlja svijetu.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić rekao je da je Saborna crkva jedan od simbola Mostara i da svi jedva čekaju da se ona u svom punom sjaju izdigne iznad grada.
Kordić je rekao da ima veoma dobro sarađuje sa mostarskim sveštenstvom i naglasio da je Saborna crkva stavljena među tri najvažnija spomenika Mostara kada je u pitanju turizam.
“Obnovom Saborne crkve iz Mostara šaljemo poruku zajedništva. U zadnje vrijeme svjedočimo ozbiljnim problemima koji koče i Mostar i sada se treba ponajviše poslati poruka mira, suživota i oprosta”, rekao je Kordić.
Kada je u pitanju novootvoreni Muzej kaže da je bilo potrebno pokazati istoriju i baštinu i činjenicu da se u Mostaru živilo i živi zajedno.
“Danas jedni drugima trebamo biti više prijatelji nego što smo bili u prošlosti”, rekao je Kordić i pozvao političare sa svih nivoa vlasti da se uključe u obnovu Saborne crkve.
Starješina Sabornog hrama Svete Trojice o. Duško Kojić rekao na otvaranju Muzeja da se ovim vraća dio postavke i kulturnog bogatstva i blaga koju je baštinio Mostar i koje je bilo u vlasništvu Srpske pravoslavne crkvene opštine Mostar.
“Ovo je deset procenata od onoga što je bilo vrijedno u Sabornom hramu i u Hramu rođenja Presvete Bogorodice u Mostaru. Nešto od toga je sačuvano, a nešto još nismo izložili i čuvamo za neka druga, bolja vremena, a to su vremena kada će Saborna crkva biti u potpunosti završena. Ovaj Muzej je privremenog karaktera dok čekamo obnovu Saborne crkve da ikone ne držimo zatvorene. Jer kada imamo ovako nešto lijepo i bogato odlučili smo se da to ponudimo ljudima”, rekao je Kojić dodajući da se nada da se na obnovu Sabornog hrama neće čekati još dugo.
Sveštenik Kojić kaže da se radi o jako vrijednoj postavci, jednoj od vrijednijih u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čemu svjedoče ikone u rasponu od 15. do 19. vijeka. Tu su i bogoslužbene knjige i knjige koje su pripadale mitropolitu Leontiju, kao i jako bogata riznica.
“Ovo je svjedočanstvo i priča o našem narodu i našoj nepokolebljivoj vjeri o vaskrsenju. Muzej nije nastao iz obilja nego iz pepela. Ikone koje su ovdje izložene nisu samo predmet umjetnosti nego svetinje koje su zajedno sa našim narodom prošle kroz oganj, rušenje i progon, ali nisu nestale. One su bile prekrivene i čuvane sa ljubavlju i evo ih danas ponovo pred nama kao svjetionici vjere i blagi podsjetnik da ono što je Božije ne može biti uništeno”, poručio je Kojić.
Kazao je da Vladičanski dvor i Saborna crkva koji su bili u potpunosti uništeni danas stoje ponovo, ne kao inat, već kao nada i ne da izazivaju, nego da pozivaju na pomirenje i razumijevanje.
“Neka iz Mostara i ovoga Muzeja krene poruka da se može obnoviti i da se može oprostiti i voljeti. Kako su ove ikone spašene, restaurirane i obnovljene neka i naša srca budu obnovljena vjerom, nadom i ljubavlju”, poručio je paroh Kojić.
O zbirci Muzeja govorio je akademik Milivoje Unković, profesor i slikar svjetskog glasa.
Unković, čiji su korijeni iz Hercegovine, kaže da se ovdje osjeća sva snaga genetskog koda jednog naroda da se po ko zna koji put iz pepela podigne kulturni i vjerski identitet.
“Ovo je jedan potpuno novi projekat u sintezi institucija kao što je Sekretarijat za vjere Republike Srpske, Pravoslavna crkva i druge institucije. To je novi momenat u pristupu, samom lociranju svih tih naših vrijednosti koje treba pod hitno restaurisati i prezentirati”, rekao je Unković dodajući da o novom pristupu najbolje govori Muzej Žitomislić.
“To je jedna potpuno nova dimenzija pristupa da je na jedan reprezentativan način sva vrijednost smještena u jedan muzej, a to se večeras dešava i ovdje. To imamo u Manastiru Gomionici, u Bijeljini u Vladičanskom dvoru, Hrasnici. Puno toga je zapušteno i prethodi nam mnogo rada. Ikonopisci su jedan od vrlo važnih segmenata u našoj umjetnosti kroz razne škole i ovdje su brojne takve najvrijednije freske”, rekao je Unković.
Mostarske srpske porodice ostaće upamćene da su svojom imovinom i novcem gradili i pomagali izgradnju Crkve, kao i Vladičanskog dvora. Među njima su ugledne porodice Dokić i Peško. Porodica Dokić poklonila je Crkvi zemlju za izgradnju Mitropolije, a Prosvjeti zgradu do Mitropolije u kojoj je bio đački konvikt i sirotište.
Porodica Peško među najvećim je ktitorima Saborne crkve, pomogli su obnovu Vladičanskog dvora, a svoju imovini u Mostaru zavještali su Crkvenoj opštini Mostar. Ove porodice i danas daju veliki doprinos Mostaru. Jedan od najistaknutijih je i Prosvjetina stipendija ”Vladimir Ćorović” kojoj je porodica Dokić suosnivač.
Dio postavke Muzeja su i portreti Borisa Peške, Anike i Špire Dokića, te stilski namještaj porodica Peško i Dokić, a od skoro i stilski namještaj Anike Skovran koja se zajedno sa Borisom Peškom naročito starala o obnovi Vladičanskog dvora.
Anika Dokić Andrejević ovom prilikom kazala je da svako ko je prošao kroz Mostar ovaj grad čuva u svojim mislima i zahvalila se što je danas na ovom važnom događaju.
Gordana Peško rekla je da je svakim dolaskom u Mostar sve sretnija, jer se gradi i radi, te se zahvalila ljudima u Mostaru koji okupljaju Mostarce sa svih strana svijeta i čuvaju svoj identitet u teškim vremenima.
Događaj je uveličao Crkveni hor Sveti Vasilije Tvrdoški i Ostroški i dirigent Jovana Marić koji su izveli tropare ”Hristos voskrese”, Svetom Nikoli od Korenelija Stankovića i ”Hvalite” Vladimira Berdovića.
Nastupili su i učenici Muzičke škole Trebinje.
Saborna crkva u Mostaru je katedralni hram cijele Hercegovine, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i srce i simbol identiteta srpskog naroda u Mostaru, ali i vjekovnog zajedničkog života u gradu na Neretvi. Danas, tri decenije nakon rušenja i uništenja, ova svetinja se izdigla iz pepela. Zasijala nad gradom, ali još uvijek ne u svome punom sjaju. Otvaranje Muzeja Saborne crkve važan je dio u obnovi hrama.
Muzeju Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru broji preko četrdeset ikonopisnih ostvarenja izrađenih različitim tehnikama.
Većina je slikana temperom na drvetu, kod nekih se slikane površine smjenjuju sa poljima rezbarenim u drvetu, neke imaju srebrne okove, a neke, uglavnom one iz 19. vijeka, rađene su uljanom bojom na platnu, rjeđe na metalnom limu.
Na osnovu stilskih osobenosti ikone iz ove izuzetno vrijedne zbirke mogu se posmatrati unutar nekoliko stvarlačkih cjelina: ikone srpskih majstora, ikone kritskih majstora, ikone grčkih majstora, ikone ruskih majstora, hodočasničke ikone i ikone gotičkog stila venecijanskog porijekla. Osim tri ikone koje se sa velikom sigurnošću mogu pripisati ruci čuvenog srpskog majstora iz 19. vijeka — Aleksija Lazovića, sve ikone su rad po imenu napoznatih slikara. Datuju se u široki vremenski raspon od ranog 15. vijeka do sredine 19. vijeka. 
U muzeju se nalazi sve ono što je godinama stajalo pohranjeno u eparhijskoj riznici.
Podsjetimo da je prije paljenja Saborne crkve dio ikona prebačen u Manastir Trvdoš gdje su čuvane.
Muzej Saborne crkve, Saborna crkva i Stara crkva će biti dio turističke ponude Grada Mostara, odnosno Mostarpas kartice.
Muzej je otvoren uz podršku i pomoć Narodnog muzeja iz Banja Luke koji je uradio kompletnu postavku, dok je Finansijska pomoć za ovaj projekt stigla jod Sekretarijata za vjere Republike Srpske.
