Opasna i veoma zarazna bolest se vratila na “velika vrata”

– Od velikog kašlja je umrlo četvoro djece u Beogradu, jedno je životno ugroženo, desetine su u bolnici. Ta teška bolest disajnih organa izbila je i u Hrvatskoj. Stručnjaci se slažu da je najbolja zaštita – vakcina.

Zamjenik direktora Instituta za majku i dijete u Beogradu, Vladislav Vukomanović potvrđuje da se broj oboljelih od velikog kašlja povećao i kod djece i kod odraslih. U regionu Beograda od velikog kašlja oboljelo je oko 70 djece, od kojih se dvije trećine liječi u bolnici.

Vukomanović za “RTS” navodi da je, na žalost, veliki kašalj bio uzrok smrti četvoro djece u Institutu za majku i dijete, i da je “jedno dete trenutno na mehaničkoj ventilaciji, na takozvanom respiratoru, što znači da je respiratorno i životno veoma ugroženo“.

On je opasnu epidemiju velikog kašlja pripisao nedovoljnoj stopi vakcinacije, uključujući i odrasle. U Srbiji postoji obavezna vakcinacija protiv velikog kašlja, međutim, sve više roditelja odbija da vakciniše svoju djecu, pa i dalje dolazi do izbijanja tog teškog oboljenja disajnih organa, prenosi agencija “AFP”.

Hrvatska se takođe bori sa velikim kašljem. I tamošnje zdravstvene vlasti navode da kao jedan od uzroka vide pokret protiv vakcinacije u zemlji.

Kakva je to bolest?

Veliki kašalj prenosi bakterija Bordetella pertussis. To je kapljična infekcija. Bacili se prenose s jedne osobe na drugu na udaljenosti do jednog metra – pri kašljanju, kijanju ili čak i govorom.

Bakterije se naseljavaju u gornjim disajnim putevima i bronhijama, tamo se množe, proizvode toksine koji oštećuju treplje na bronhijama i iritiraju sluzokožu i centar za kašalj u mozgu. To dovodi do grčevitih napada kašlja.

Prvi simptomi su slični simptomima prehlade. Pojavljuju se oko devet do deset dana poslije infekcije.

Ali, čak i prije nego što se pojavi tipičan kašalj, oboljeli mogu da prenose zarazu – a to se dešava brzo. Oko 70 do 80 odsto onih koji dođu u kontakt sa zaraženom osobom i sami se zaraze.

Koji su simptomi velikog kašlja?

Veliki kašalj ima tri faze. Prva se naziva stadijum katarale i traje otprilike jednu do dvije nedjelje. Teški napadi kašlja dolaze tek kasnije. Bolest je u početku nepredvidljiva, jer curenje iz nosa, simptomi prehlade i blago povišena temperatura u početku ne predstavljaju razlog za zabrinutost.

Druga, konvulzivna faza, pokazuje teške simptome. Naročito kod male djece, kašalj podsjeća na napade gušenja. Takozvani stakato kašalj je grčevit i pacijenti otežano dišu.

Treći stadijum, takozvani stadijum dekrementi, javlja se nakon otprilike dvije do četiri nedjelje. Za to vrijeme, napadi kašlja postaju sve rijeđi, a bronhije se postepeno smiruju.

Kako se liječi veliki kašalj?

U zavisnosti od težine bolesti, ljekar će propisati antibiotik. Ako se antibiotik da veoma rano, odnosno kod prvih znakova, on može da spriječi veliki dio simptoma ili barem smanjiti napadi i jačina kašlja.

Ako oboljeli već pate od jakih i bolnih napada kašlja, antibiotici doduše ne mogu da skrate tok bolesti, ali mogu da skrate trajanje rizika od zaraze.

Kada počnu napadi kašlja, važno je da oboljeli sjede što je više moguće uspravno i nagnu glavu napred. To važi za sve: od beba do odraslih. Pošto je veliki kašalj teška i opasna zarazna bolest, važe posebna pravila. U Njemačkoj postoji obaveza izvještavanja zdravstvenim vlastima.

Ko je posebno ugrožen?

Odojčad i mala djeca najčešće su pogođeni. Ponekad kašlju tako jako da mislite da se guše. Napadi kašlja više zvuče kao piskanje, što bolest ne čini manje opasnom.

Kod male djece može doći do ozbiljnih komplikacija, kao što je respiratorna insuficijencija – prestanak disanja. Situacija za njih može biti opasna po život, jer su im disajni putevi i dalje uski i mogu vrlo brzo da oteknu.

Odojčad i malu djecu za koje se sumnja da imaju veliki kašalj uvijek treba što je prije moguće odvesti ljekaru. Oko dvije trećine njih mora da na bolničko liječenje.

Kako se može spriječiti?

Odojčad i mala djeca posebno su izloženi riziku da se zaraze, jer većina još uvijek nema dovoljnu zaštitu vakcinacijom.

Zaštita postoji ako je buduća majka vakcinisana protiv velikog kašlja. Vakcinaciju treba sprovoditi od 28. nedjelje trudnoće. Ta vakcinacija može zaštititi bebu od moguće infekcije u prvim nedjeljama života.

Brojne zemlje takođe preporučuju vakcinaciju tokom trudnoće: SAD, Velika Britanija, Belgija, Švajcarska, Nizozemska, Australija i Argentina.

Bebe treba da počnu s osnovnom imunizacijom u dobi od dva mjeseca. Obično je to trostruka vakcinacija protiv tetanusa, difterije i dječije paralize. Takva vakcinacija se preporučuje i odraslima i osvježavanje svakih deset do 15 godina.

Veliki kašalj pogađa sve starosne grupe

Odrasli takođe mogu lako da se zaraze, posebno ako nisu vakcinisani. Imunizaciju je potrebno osvježiti svakih deset do 15 godina. Za razliku od odojčadi i djece, kod odraslih je bolest opasna po život samo u izuzetnim slučajevima i sličnija je bronhitisu.

Oni koji preleže veliki kašalj nisu doživotno imuni, ali ako se inficiraju, tok bolesti je samo malo blaži. Zbog toga je u svakom slučaju preporučljiva vakcinacija. To je jedini način da zaštitite sebe i druge.

U posljednjoj deceniji broj slučajeva naglo opao širom svijeta

Veliki kašalj je zarazna bolest koja se javlja širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je 2014. bilo oko 24.1 milion slučajeva širom svijeta. Zahvaljujući vakcinaciji u narednim godinama broj slučajeva je naglo opao.

SZO procjenjuje da je 2018. bilo oko 150.000 slučajeva. Međutim, određivanje pouzdanog broja je teško, jer se ne prijavljuju niti dijagnostikuju svi slučajevi, prenosi “b92”.

Prethodni članakTri djevojčice iz Hercegovine pozvane u reprezentaciju BiH
Naredni članak„Javljeno mi da ne dolazim 5. februara“ Suđenje Lukiću definitivno razdvojeno od suđenja Dodiku