U prepunom Vladičanskom dvoru u Mostaru večeras je održana tradicionalna Svetosavska akademija, posvećena prvom srpskom arhiepiskopu, svetitelju i prosvetitelju, utemeljivaču srpske crkve, škole i države – Svetom Savi.
Svetosavsku akademiju u Mostaru tradicionalno organizuju Srpska pravoslavna crkvena opština Mostar i Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo “Prosvjeta” Gradski odbor Mostar.
U programu su nastupila djeca koja pohađaju “Prosvjetinu školu srpskog jezika, istorije i kulture” i djeca koja pohađaju Pravoslavnu vjeronauku u Mostaru, a besjedu je govorio sveštenik Branimir Borovčanin. U programu je učestvovala i etno grupa “Simonida”.
Sveštenik Borovčanin je u besjedi rekao da ime Svetog Save nije samo svjetionik srpskog pravoslavlja, već i simbol vjere, kulture i obrazovanja za sve nas, posebno u Hercegovini.
“Sveti Sava, rođen kao Rastko Nemanjić, nije bio samo osnivač Srpske pravoslavne crkve i prvi arhiepiskop, već i tvorac nacionalnog identiteta. On je svojom mudrošću i vizijom oblikovao duhovni i prosvjetni put srpskog naroda, ostavivši nam zavjet da se trajno borimo za znanje, slobodu i zajedništvo.Hercegovina, kao srce našeg naroda, uvijek je bila mjesto, a i rasadnik gdje se njeguje duh Svetosavlja. Mostar, sa svojom bogatom istorijom, ponosno stoji kao svjedočanstvo duhovne snage naših predaka. Ovdje su, kroz vijekove, izgrađene crkve, manastiri i škole – svi vođeni svjetlom koje nam je Sveti Sava ostavio”, rekao je Borovčanin.
Rekao je da je Sveti Sava kroz svoje putovanje u Svetoj Gori i širom pravoslavnog svijeta prikupljao znanje i prenosio ga svom narodu. U besjedi podsjeća da je Sveti Sava osnovao prve škole i da su njegove zakonske i duhovne norme bile temelji srpskog društva.
“Učinio je vjeru pristupačnom svima, prevodeći bogoslužbene knjige i stvarajući prvi korak ka nacionalnom duhovnom ujedinjenju. Hercegovina se posebno isticala u očuvanju njegovog nasljeđa. Naša zemlja je bila i ostala rasadnik duhovnosti, gdje su crkve i škole bile čuvari identiteta kroz najteža vremena. Danas, u vremenu izazova i promjena, ratova, elementarnih nepogoda ovakvi svetitelji kakav je naš Sveti Sava nas podsjeća na vrijednosti koje trebamo čuvati: ljubav prema bližnjima, predanost obrazovanju i vjeru u snagu zajedništva. Njegov primjer nam pokazuje da obrazovanje nije samo usvajanje znanja, već i izgradnja duše i karaktera i posebno očuvanje stečenog identiteta”, rekao je Borovčanin.
Zaključio je da Svetosavska ideja nije samo prošlost – već i naša sadašnjost i naša budućnost.
“Na nama je da je prenosimo novim generacijama, da budemo čuvari te svjetlosti i da našim djelima pokažemo da smo dostojni nasljednici Svetog Save.Zato večeras, dok se prisjećamo njegovog lika i djela, neka svaka naša misao bude posvećena ljubavi, vjeri i znanju. Jer Sveti Sava nije samo simbol naše prošlosti – on je naš obrazac za budućnost”, zaključio je u besjedi Borovčanin.
Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru Duško Kojić rekao je da je Sveti Sava, iako prosvjetitelj cijelog srpskog naroda, posebno poštovan i voljen u Hercegovini.
“Ovdje posebno narod ima emociju prema Svetom Savi, a mi prema ovom danu i svetosavskoj akademiji i besjedi koju je ustanovio Aleksa Šantić. Od 2009. ova tradicija je obnovljena u Mostaru”, rekao je Kojić.
Kaže da djeca na ovoj akademiji prikažu ono što se radilo tokom godine.
“Oni su srećni, roditelji su ponosni, a mi sveštenici i prijatelji iz ‘Prosvjete’ sa kojima organizujemo događaj takođe ponosni na sve njih”, poručuje Kojić.
Predsjednica SPKD “Prosvjeta” GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je da se Svetosavska akademija u Mostaru prvi put održala 1883. godine kada su je organizovali Aleksa Šantić i njegovi saradnici iz “Gusala”.
“Od tada se kultura Srba u Mostaru gradi na temeljima Svetosavlja. Svetosavske akademije su se u Mostaru održavale do 1941. godine. Tada je održana posljednja Svetosavska akademija u XX vijeku. Mi smo je obnovili 2009. godine i od tada je održavamo svake godine. Učestvuju djeca koja pohađaju Prosvjetinu školu u Mostaru kao dopunsku nastavu srpskog jezika, istorije i kulture, jer u nastavnim planovima i programima HNK ne mogu pohađati svoj jezik i istoriju i djeca sa Pravoslavne vjeronauke”, rekla je Bjelica Šagovnović.
Posebna čar ovoga programa jeste što je, kako kaže, cijeli program iznesen na trudu te djece, jer upravo to svjedoči da je kultura srpskog naroda u Mostaru sagrađena na Svetosavlju i da vjerno čuvaju vjeru, kulturu i identitet.
“Sveti Sava nije samo osnivač naše crkve, već naše prosvjete i kulture, osnivač naše eparhije, nekada humske, a potom hercegovačke mitropolije čiji su arhijereji održali duh Svetosavlja u Hercegovini”, zaključila je Bjelica Šagovnović.
Učenica Prosvjetine škole i pravoslavne vjeronauke Marta Bjelogrlić kaže svi njezini prijatelji uživaju u pripremi programa Svetosavske akademije i da žive vjeru i kulturu Svetosavlja.
U sklopu akademije održana je i izložba likovnih radova Helene Suša.
