Skoro 4.000 radnika u zdravstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona u četvrtak, 2. novembra u osam sati, stupa u generalni štrajk.
Pacijenti su već obaviješteni da se otkazuju svi pregledi, operacije i intervencije koje nisu hitne. Primaće se samo hitni slučajevi.
Ivica Anić, predsjednik Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar podsjetio je da je došao trenutak koji su najavljivali cijelo ljeto.
Sindikati naglašavaju da su se nadali da će Vlada i resorno ministarstvo zdravstva na čelu sa ministrom Goranom Opsenicom, sa njima sjesti za sto i pronaći rješenje budući da je Kolektivni ugovor istekao 21. maja, odnosno 31. avgusta.
”Niti ministar Opsenica, niti ministar finansija Adnan Faladžić nikada nas nisu pozvali na razgovor, niti su nam se pismeno obraćali”, ističe Anić.
Anić kaže da je Kolektivni ugovor radnicima u zdravstvu HNK istekao je 21. maja, odnosno 21. avgusta, jer u klauzuli ugovora stoji da se njegovo zakonsko važenje može produžiti još tri mjeseca, što prema riječima Anića, znači da svi zaposleni u zdravstvenim ustanovama HNK više od dva mjeseca rade mimo zakona.
Ono što ih je ponovo natjeralo na štrajk jeste i nezadovoljstvo visinom plata koje dobivaju. Naime, visina satnice radnika u zdravstvu HNK iznosi 2,30 maraka, što je, kako ističe Anić, ispod zakonski propisane u Federaciji BiH koja je 2,31 KM.
”Razlika u plati zdravstvenih radnika u HNK i u KS je 300 KM ako ne i više. Tražimo povećanje plata u skladu sa rastom inflacije i potrošačke korpe, imamo na to pravo kao i svi drugi radnici”, navodi Anić.
Tokom generalnog štrajka primaće se samo hitni slučajevi i životno ugroženi.
”Ogroman je to broj pacijenata koji neće dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu, jer se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i građani iz još tri kantona, osnivača zdravstvene ustanove, (ZHK, HBK i SBK). Ispred svake zdravstvene ustanove biće trijažni punkt, a štrajkački odbor će kontrolisati da li se štrajk provodi onako kako treba. Dakle, od četvrtka ujutro sve specijalističko-konsultativne ambulante neće primati pacijente. Zdravstvenu uslugu dobiće samo hitni slučajevi i životno ugroženi građani. Cijelo ljeto borili smo se da do ovoga ne dođe, ali nismo uspjeli, ovo je jedino oružje koje sindikat ima kako bi prisilio Vladu da djeluje. Vlada je odgovorna za sve, pa i zdravstvene radnike, i oni su prava adresa za rješavanje naših problema”, naglašava Anić.
No, iz Vlade HNK krajem avgusta su rekli “kako oni nisu prava adresa za rješavanje navedene problematike zdravstvenih radnika, te da su to osnivači i poslodavci zdravstvenih ustanova”. Poručili su “da će Vlada, shodno svom fiskalnom kapacitetu, nakon što se ostvari korektan dijalog između osnivača i poslodavaca sa sindikatima i dođe do iznosa koji je realno moguć, prihvatiti jednu trećinu obaveza”.
