Odlučan potez Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), koja je juče od direktora zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNK-u, zatražila da od ponedjeljka uspostave punu zdravstvenu zaštitu i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, izazvala je jako pozitivne reakcije u javnosti.
Vlada je ovim potezom oldičila presjeći višemjesečnu agoniju i ”vrzino kolo” u kojem se našao čitav zdravstveni sistem u HNK. Podsjetimo, već pola godine pacijenti u ovom kantonu nemaju punu zdravstvenu uslugu zbog štrajka zdravstvenih radnika.
S druge strane iz Koordinacija sindikata zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu najavili su pokretanje krivičnih prijava protiv vlasti ukoliko nastave sa pritiscima na sindikate u cilju prekidanja štrajka zdravstvenih radnika.
Vlada je zdravstvenim radnicima u više navrata ponudila povećanje plata, ali to je za Sinidktae bilo nedovoljno.
Mostar danas objavio je tabelarni prikaza iz kojeg je jasno vidljivo kolika je osnovna, odnosno neto plata zdravstvenih radnika, koliki su omjeri u platama između pojedinih kategorija u zdravstvu i koliko je povećanje koje nudi Vlada, a šta zapravo traži sindikat.
Važno je naglasiti da se u tabeli radi isključivo o neto platama, bez uračunatog toplog obroka i naknade za prevoz. Topli obrok dnevno iznosi 1 posto prosječne plate u FBiH, što trenutno iznosi približno 350 KM mjesečno, dok se naknada za prevoz obračunava dodatno, u zavisnosti od mjesta stanovanja zaposlenika. Drugim riječima, medicinska sestra u Domu zdravlja bez noćnog rada u prosjeku zaradi više od 1900 KM mjesečno, bez minulog staža.
Uvidom u izračune pokazalo se da je Vladinom ponudom zadovoljeno čak više od 4000 uposlenika od njih ukupno 4800. Štaviše, više od 2000 medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom, za koje je opštepoznato da nose najteži dio zdravstvenog sistema i zapravo podnose najveću žrtvu tog posla, već je pola godine moglo primati značajno povišenu platu samo da je Vladina ponuda prihvaćena. One, kao i čitav zdravstveni sistem, i dalje čekaju rasplet pregovora, jer dogovor zavisi od zahtjeva koji se odnose na manji broj zaposlenih i o kojima odlučuje sindikalno vodstvo.
Sve je, naime, u blokadi jer sindikat ultimativno traži povećanje plata za nešto manje od 800 radnika sa višom i visokom stručnom spremom zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, među kojima su i dva najistaknutija predstavnika sindikalnog štrajkačkog vodstva, dok bi ostatak sistema već bio obuhvaćen ponuđenim povećanjem.
Suština spora tako se svodi na pitanje: da li je opravdano da dogovor koji bi omogućio povećanje plata za više od 4.000 zaposlenih i normalizaciju zdravstvenih usluga bude uslovljen dodatnim zahtjevima koji se odnose na znatno manji broj radnika?
U tom kontekstu, ključno pitanje ostaje – koliko trenutni zastoj košta pacijente i cjelokupan zdravstveni sistem HNK, te koliko je opravdan u odnosu na posljednju ponudu Vlade. Nema sumnje da zdravstveni radnici zaslužuju veće plate i bolje uslove rada, ali podaci iz dostupne tabele jasno pokazuju kome bi i u kojem obimu ponuđeno povećanje bilo isplaćeno. Upravo zato ostaje otvoreno pitanje da li produženi zastoj u ovom trenutku ide u korist većini zaposlenih i građanima, ili se iza pregovora kriju apetiti i ambicije pojedinaca. Brojke, u svakom slučaju, daju drugačiji ton ovom slučaju, navodi mostardanas.
