Prva trilaterala predsjednika Srbije, Hrvatske i Predsjedništva BiH nakon šest godina završila se bez konkretnih zaključaka. Razgovaralo se, kako su kazali sudionici sastanka o svemu i postignuto je mnogo načelnih dogovora.
Nakon sastanka članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića sa predsjednicima Hrvatske i Srbije, Kolindom Grabar Kitarević i Aleksandrom Vučićem je poručeno da postoji mnogo problema, ali da ih sve zemlje žele riješiti kako bi se razvijale.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon sastanka je rekao da je ovo bila šansa da se zajedno otvore pitanja koja mogu pomoći stabiliziranju ekonomskih, socijalnih i demografskih odnosa.
-Suština se vezala za Evropsku strategiju i dodirne tače koji bi mogli unaprijediti odnose. Teme su bile ekonomski, socijalni i demografski pristupi problematici naše tri države. Bilo je riječi o gradnji ambijenta kako bi izvršna vlast u sve tri države bila sposobnija rješavati otvorena pitanja, koja se primarno odnose na našu budućnost bez obzira o kojoj infrastrukturi govorimo, rekao je Čović.
Podrška Hrvatske na putu ka EU
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da je bilo govora o novoj strategija EU u kojoj se vidi šansa da se počne rješavati problem svake zemlje na Balkanu, a to je iseljavanje mladih ljudi.
-Upravo tih vodećih inicijativa, pomirenje, reforme, izgradnja infrastrukture, smanjenje zapaljive retorike… U toj strategiji je sadržan lik onoga što su problemi unutar BiH. Konačno startaju intenzivniji rad Komisija koji bi pripremile odgovore za rješavanje ovih pitanja, rekao je Izetbegović. Istakao je u prvi plan i, kako je kazao, urgentan problem sa Hrvatskom vezan za Pelješki most, te kazao kako mu je drago da je predsjednica Hrvatske ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što su prava BiH.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić naveo je da dobri odnosi u tri države omogućavaju i dobre odnose unutar BiH.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je kazala kako je sastanak u Mostaru bio izuzetno koristan jer su se pored postojećih pitanja dotakli i područja suradnje koja moraju biti produktivna i pozitivna. Rekla je da je glavna tema razgovora bila Strategija Evropske komisije o Zapadnom Balkanu.
– Hrvatska u potpunosti podržava suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost BiH, te konstitutivnu jednakopravnost naroda BiH na cijelom teritoriju BiH i njen europski put, kazala je Grabar Kitarović. Poručila je kako će Hrvatska kroz Evropsko vijeće nastojati učiniti koliko god može kako bi potaknuli proces evropskih integracije BiH, te zagovarati evropski put i kandidaturu BiH za članstvo u EU što je prije moguće. Hrvatska, kazala je, podupire na putu ka EU i ostale zemlje regije. U budućnosti, kao rezultat svih sastanaka koji se održavaju, vidi zajedničke nastupe BiH, Hrvatske i Srbije na trećim tržištima. Kao vrlo važno pitanje Grabar Kitarević spomenula je i energetsko povezivanje i gradnju plinovoda koji će osnažiti osnažiti cijelu regiju na energetskom, ali i političkom planu.
Ekonomsko povezivanje
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na samom početku obraćanja pozvao je privrednike iz cijele BiH da posjete mostarski sajam koji se održava za mjesec dana i na kome je zemlja partner Srbija.
Za njega je, kako kaže, najvažnije da danas imamo mir i stabilnost i jačanje trgovinskih i ekonomskih veza između Srbije, Hrvatske i BiH.
-Naše je da napravimo okvire u kojima će se ljudi osjećati sigurno, da mogu raditi i zarađivati više, rekao je Vučić dodavši kako razgovori između tri države nisu nikada slatki i jednostavni jer postoji previše naslijeđenih problema.
Rekao je Vučić kako je bilo govora o putu Sarajevo-Tuzla- Brčko-Bijeljina-Beograd, i sa druge strane Pale-Sokolac-Rogatica-Goražde-Višegrad-Požega-Beograd i krak koji bi išao između Novog Pazara i Sjenice do Duge Rese. Prema njegovim riječima Srbija je za ovaj projekt spremna i do sada je mnogo uradila.
Govoreći o razvoju i ekonomskoj suradnji Vučić je kazao kako niti jedna zemlja neće spriječiti odlaske ljudi dok ne budu imali posao i značajno veću platu.
-Neće ni investitore dolaziti dok ne budu sigurni u naše tržište, našu političku stabilnost, mir i drugačije i bolje odnose koje u budućnosti moramo da gradimo. Razgovarali smo o tome da smanjimo birokratske procedure i kako da zamolimo naše Vlade i Vijeće ministara u BiH da nam kamioni ne stoje po 20 sati na granicama, odnosno kako da operativne troškove umanjimo, kazao je Vučić.
Rekao je i da je sporazum CEFTA donio mnogo dobrog za sve zemlje, ali i kako je on dostigao vrh suradnje u ekonomiji, te da je potrebno da se pronađu dodatni mehanizmi.
-Dobili smo 115 pitanja po pitanju stvaranja nove ekonomske zone. Trebamo razgovarati o budućnosti na ujednačavanju poreskih i carinskih stopa, kao i stopa za subvencije kako bi se napravio jedinstven ambijent… To nije stvaranje nikakve Jugoslavije već pitanje života i opstanka, rekao je Vučić. Nada se da će se vrlo skoro organizirati novi sastanak trilaterale u Novom Sadu, ali i kako se uskoro nada hrvatskoj predsjednici u Beogradu. Do tada će Srbija, kako je rekao riješiti sva neriješena pitanja hrvatske manjine u Srbiji.
Ponovo varnice između Vučića i Izetbegovića
Vučić se osvrnuo i na neriješeno pitanje granice između sve tri zemlje kazavši kako je Srbija postigla dogovor da sa Hrvatskom razgovara još dvije godine, te da će se nakon toga, ako se ne dođe do rješenja tražiti pomoć putem arbitraže. Kada je u pitanju granica Srbije i BiH Vučić je rekao kako je Srbija bila fer po ovom pitanju u prošlom periodu te kako se istom odnosu nada i sa strane BiH.
Podsjetio je Vučić kako je Srbija Bosni i Hercegovini ponudila rješenje ovoga putanja, te kako su se sa njim složila dva od tri člana Predsjedništva BiH.
Rekao je kako se ne radi o prijedlozima koji su odgovarali Srbiji, već o kompromisnom rješenju.
“Ne mislim da je to krupan problem to je 373 kilometra granice. mislim da možemo brzo, ali dali će biti tako vidjet ćemo. Mislili smo za lakša pitanja da će ići brzo ali nisu”, rekao je Vučić.
Bošnjački član Predsjedništva BiH nadovezao se na Vučićev govor o sporu oko granice kazavši kako je teško očekivati da će se pitanje granice riješiti u narednim mjesecima zbog izbora koji se održavaju u BiH.
Rekao je i kako nema nikakve šanse da se mijenjaju granice kod hidrocentrala na Drini, ali da se mora iznaći način za funkcionranje tih hidrocentrala.
Smatra kako se pitanje treba spustiti na niže razine, ali kako ne bježi ni od arbitraže ako se ne postigne dogovor.
Vučić je burno reagovao na Izetbegovićeve izjave kazavši kako ne govori istinu i da Srbija nije tražila da se završi devijacija granice, odnosno da je ponudila BiH plodniju zemlju u zamjenu. Smatra da se iz Izetbegovićevog govora vidi da čak nije ni pročitao prijedlog Srbije. Rekao je i kako je Srbija ponudila da granica ide sredinom Drine i da se Srbiji dadne pravo prolaza i korištenja, a da u i ponudili svu dokumentaciju o ulaganjima u taj dio. Vučić je kazao kako ovo pitanje ne smije biti pitanje lošeg ili dobrog odnosa Srba prema Bošnjacima, već da je to pitanje čije bi rješenje ulilo dodatno povjerenje u odnose Srba i Bošnjaka u BiH, RS-a i Sarajeva i svih ostalih.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarević rekla je kako je sa BiH na snazi sporazum koji nije ratificiran ali koji se primjenjuje i kako treba nastaviti pregovore ili tražiti modele o međunarodnoj pomoći.
Izmjene Izbornog zakona opterećenje za sve
Predsjednike Srbije i Hrvatske članovi Predsjedništva BiH izvijestili su i aktivnostima koje se u BiH provode oko izmjena Izbornog zakona.
“To nije bila tema naših razgovora, ali jesmo kolege informisali gdje se danas nalazimo i očekivanje naše strane da promijenimo Izborni zakon u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ako se to desi imamo dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo izbora već i europskog puta. Ako se ne desi imamo puno iskušenja ispred nas”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović kazao je kako se nije previše upuštao u tu temu jer smatra da je to unutarnje pitanje BiH i da tu “prijatelji iz Srbije i Hrvatske” ne mogu pomoći.
Srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić smatra kako je stanje teže nego što se misli i da će ova tema opteretiti mjesece koji dolaze unutar BiH.
“Na to upozoravam već godinu dana. Smatram da pogotovu nakon nekih izjava međunarodnih institucija, koje su rekle da će nas čekati do travnja, to je alibi da se ništa ne uradi”, kazao je Ivanić.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarević rekla je kako se nije ulazilo u elemente izmjena. Ona je u ime Hrvatske ohrabrila članove Predsjedništva BiH i sve u BiH da se što prije postigne dogovor i da se pokaže da su političke snage u BiH sposobne doći do rješenja.
“Držimo da donošenje izbornog zakona u skladu sa ustavnim odlukama Ustavnog Suda BiH i međunarodnih tijela jesu nužne kako bi se osigurala dejtonska načela bez miješanja. Hrvatska doista zastupa dejtonska načela, a ne pojedina rješenja. Na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost. Načelo kao jedinu preostalu demokratsku opciju, a to je provoditi načelo konstitutivnih i jednakopravnosti svih naroda kako to stoji u Daytonskom sporazumu. To je pravac u kojem bi čelnici BiH trebali nastupiti u izmjeni izbornog zakonodavstva. Najgora opcija je da Međunarodna zajednica nameće BiH rješenja”, navela je ona.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je stav Srbije po ovom pitanju naglasivši kako se Srbija zalaže za jednakopravnost svih naroda, kao i teritorijalni integritet BiH.
