Predstavnici političkih partija kategorični su da nema odgađanja opštih oktobarskih izbora, bez obzira na to da li će doći ili ne do izmjena Izbornog zakona BiH.
Tako Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da je pomjeranje izbora najgora opcija.
“Potrebno je uraditi izmjene Izbornog zakona”, smatra Džaferović i ističe da bi OHR trebalo da reaguje i nametne rješenje.
I iz SNSD-a poručuju da njima ne odgovara nikakvo odgađanje oktobarskih izbora, jer su, kako ističu, uvjereni u pobjedu.
“Ne bavimo se suštinskim stvarima, a to je implementacija odluke Ustavnog suda BiH, da se Izborni zakon izmijeni na način da se implementira odluka u vezi sa predmetom ‘Božo Ljubić'”, kazao je Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH.
U SDP-u kažu da se uveliko pripremaju za izbornu kampanju i izbore.
“Nemamo razlog da priželjkujemo ili razmišljamo o odgađanju izbora, čak imamo i dobre pokazatelje za SDP”, kazao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu BiH.
Njegov kolega iz NDP-a Momčilo Novaković kaže da ima vremena još mjesec i po za dogovor ako za to postoji želja.
“Ukoliko ne bude dogovora, najbolje je da se odgode oktobarski izbori i da se spoje sa lokalnim za dvije godine. Postoji i mogućnost apelacije Ustavnom sudu BiH da donese odluku i zabrani održavanje izbora dok se ne provedu izmjene Izbornog zakona BiH i ne implementira njihova odluka u predmetu ‘Božo Ljubić'”, kazao je Novaković.
Borjana Krišto, zamjenik predsjednika HDZ-a i predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, kaže da je o mogućnosti pomjeranja izbora bilo riječi kada se razgovaralo o implementaciji odluke Ustavnog suda BiH za Mostar, te da je o tome bilo riječi i na sjednicama Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona.
“Ako bi došlo do toga, onda bi se van snage morale staviti neke odredbe zakona”, kaže Krišto.
Slavo Kukić, univerzitetski profesor, ističe da je u državi gdje se ne poštuju zakoni moguće svašta, pa i odgađanje izbora.
Međutim, smatra Kukić, objektivno, izborni legitimitiet zastupnika na svim razinama završava početkom oktobra, budući da su taj legitimitet dobili na vrijeme od četiri godine.
“Taj legitimitet oni ne mogu produžavati sami sebi, mogu im ga produžavati samo građani”, kaže Kukić i ističe da je Ustavni sud BiH poništio neke odredbe Izbornog zakona i da, ukoliko te odredbe ne budu na novi način uređene, nemoguće je realizirati rezultate izbora na razini FBiH, a onda i na razini BiH.
Vehid Šehić, politički analitičar i nekadašnji predsjedavajući CIK-a, ističe da svi oni koji govore o eventualnom prolongiranju izbora moraju biti svjesni da moraju izmijeniti odredbe u Izbornom zakonu BiH.
On smatra da je krajnje vrijeme da se umiješa visoki predstavnik kako bi zaštitio građane i njihovo ustavno pravo da biraju i budu birani.
Nezavisne novine
