Kristijan Šmit nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje podrazumijevaju uvođenje skenera i videonadzora na biračkim mjestima. Pred donošenje te odluke, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srpska ne može prihvatiti da živi u uslovima nametnutih propisa, i da takav potez znači poništavanje svih vrijednosti Evropske unije o kojima smo slušali, pogotovo kada smo dobili pregovarački status.
Kristijan Šmit je rekao da odluka stupa na snagu danom objavljivanja na sajtu OHR-a, a domaćim vlastima dao rok od tri sedmice da je “poprave” ako smatraju da je potrebno.
Kristijan Šmit je tako umjesto građana i njihovih izabranih predstavnika odlučio da izmjeni Izborni zakon, najavljene tehničke izmjene biće testno provedene u pojedinim, ne svim lokalnim zajednicima na izborima na jesen.
– Dakle pričamo o skenerima za glasačke listiće, identifikaciji birača kako bismo osigurali da ljudi koji daju glas imaju pravo da glasaj, i da osiguramo ispravnu identifikaciju putem biometrijskih podataka – rekao je Šmit.
Intervencijom u domaće zakonodavstvo, neizabrani stranac zapravo podriva pozitivnu atmosferu stvorenu nakon odluke EU o otvaranju pregovora sa BiH. Uoči najavaljene upotrebe tzv. Bonskih ovlašćenja, predsjednik Republike Srpske rekao je da sve što namjerava, Šmit radi u simbiozi sa Majklom Marfijem.
– Nigdje na svijetu nema zemlje gdje bi neki stranac ili neko tijelo izvan regulisalo izborni proces, to nije ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji, ni u Njemačkoj ,zašto bi sada ovdje pa da pokaže je on tu, da opravda svoju platu od 25.000 evra i da nahrani sujetu tog patološkog tipa američkog ambasadora Majkla Marfija. Srpska ne može da prihvatiti da živi u uslovima nametnutih propisa – rekao je Dodik.
– Gospoda Šmita i Marfi pokušavaju u BiH da nametnu ne zakone nego “luđačku” košulju, ne znam zašto je čudno zašto mi u Srpskoj to ne prihvatamo, bilo bi čudno da imaju ljudi koji prihvataju nametanje “luđačke” košulje pogotovo u trenutku otvorenih pregovora sa EU koji treba da brišu strane sudije i visokog predstavnika – rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
Stranke Trojke, koaliciono “čedo” američkog ambasadora, ne kriju da legitimišu Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, time i pravo da interveniše u zakonodavstvo, pa i u Izborni zakon.
– Za nas ako nametne to je zakon i mi ćemo se u skladu s tim ponašati – izjavio je Nikšić.
Kada je HDZ BiH ponudio Prijedlog Izbornog zakona koji suštinski stvara situaciju da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva a ne da im kao tri puta do sada to rade Bošnjaci, želeći time da preduhitri potez Kristijana Šmita, oštro je reagovao američki ambasador ponašajući se kao politički akter, a ne diplomata.
– Ono što jeste napor hrvatske politike da kroz izborni zakon a govorimo o poziciji hrvatskog člana Predsjedništva uvedemo takva pravila da onemogućimo izbornu manipulaciju i da Hrvati u BiH imaju izraz legitimne političke volje i na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva – naveo je predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda parlamenta FBiH Damir DŽeba (HDZ BiH).
Osim izmjena Izbornog zakona, status stranih sudija u Ustavnom sudu ostaje goruća tema u domaćem diskursu. Iako je ambasador EU Јohan Satler intervjuu RTRS-u jasno rekao da je Ustavni sud jedan od 14 prioriteta, Kristijan Šmit je i danas praktično poručio …ne dirajte strane sudije…a Venecijanska komisija u pokušaju da spasi Sud od raspada preporučuje da domaće sudije i nakon sticanja uslova za penziju ostaju da rade.
– A Ustavu BiH piše da mora ida ide u penziju sa navršenih 70 godina ,to nije kršenje Ustava? A taj isti Ustav kaže da 5 godina nakon Dejtona to znači 2000. godine trebalo da se reguliše status sudija, danas je 2024. godine. 24 godina kasnije ništa nije urađeno i oni uporno hoeće da održe rješenja koja mi nećemo – naveo je Dodik.
– Nema Ustavnog suda po definiciji bez srpskih sudija. Sto puta sam rekao samo od tog Šmita ima neko gori a to je Ustavni sud BiH, jer da je taj Ustavni sud a imao je priliku ovih 29 godina da kaže samo jednu rečenicu. U Ustavu nema visokog predstavnika i visoki predstavnik ne može donositi zakone. Da su samo tu rečenicu rekli sačuvali bi BiH – dodao je ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan.
Nametanje izmjena Izbornog zakona je test za potencijalne odluke Kristijana Šmita u vezi imovine. Eventualni pokušaj da nametne Zakon o državnoj imovini dobiće adekvatan odgovor Republike Srpske, izričit je Dodik, a ranije je govorio da bi takav Šmitov potez značio referendum o nezavisnosti Srpske.
