NAUČNICI IZ NJEMAČKE TVRDE: BILJKA KOJA RASTE U HERCEGOVINI LIJEČI KORONU

Dok očekujemo vakcinu protiv koronavirusa, njemački naučnici otkrili su efikasnost slatkog pelina u liječenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini.

Svijet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-a 19 – neočekivane bolsti 21. vijeka koja je do sada odnijela više od milion života, a gotovo 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne „obične“ ljekovite biljke – slatkog pelina, piše DW.

Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

„Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je takođe ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolji kvalitet u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina“, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u „službenoj“ medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

China World Malaria Day (picture-alliance/dpa/T. Kaixing)Slatki pelin se već koristi u borbi protiv malarije

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim efektima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 ljekari upoznali tokom pandemije.

„U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju“, kaže Jurić za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom svijeta, kaže da „sve ima itekako smisla“.

Specifično nespecifično djelovanje

„I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao hlorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv na primjer AIDS-a itd., i na COVID 19.“, kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

„I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak“, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne vakcinu s prefiksom

Deutschland | Coronavirus | Impfstoff Schott (Schott)Svijet čeka na vakcinu

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19, svijet očajnički čeka efikasnu vakcinu.Prema ovom bosanskohercegovačkom naučniku, ono mora biti najbolje i bez „prefiksa“.

„Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najefikasniju, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa ruska, kineska, američka, britanska, turska…Što se mene tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem u britansku vakcinu s Oxforda. To je evropska vakcina, ispitana dominantno na Evropljanima, koji geografski žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo“, smatra prof. dr. Karamehić.