– Nihad Omerović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, ponovo je u parlamentarnu proceduru uputio dopune Krivičnog zakona BiH koje podrazumijevaju uvođenje novog krivičnog djela – napad na povratnike.
Međutim, sa ovakvom idejom nisu saglasni predstavnici iz Republike Srpske jer smatraju da je napad na povratnike već jasno integrisan kako u Krivičnom zakonu Republike Srpske, tako i u Krivičnom zakonu Federacije BiH, kao i da su ti zakoni stroži u odnosu na prijedlog koji je stigao na bh. nivo.
Šta predlaže Omerović?
U prijedlogu dopuna koje je PD PS BiH poslao Omerović, definiše se da se u Krivičnom zakonu BiH u članu 1. Osnovni pojmovi, iza stava 42, dodaje novi stav 43, koji glasi:
“Povratnik je lice koje je ostvarilo povratak u mjesto prijeratnog prebivališta, tu se nastanilo i živi, bez ograničenja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta.”
Nakon toga, iza člana 146 zakona dodaje se novi član 146a, koji se zove “napad na povratnika”, te se njime propisuju tri vrste kazni za ovo krivično djelo.
Prvi stav definiše da će kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine biti kažnjen onaj ko ugrozi bezbjednost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje povratnika.
“Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima biće kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”, glasi drugi.
A u trećem je predviđeno da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo ili ako je krivičnim djelom iz stavova (1) i (2) prouzrokovano teško poniženje više lica ili je neko lice lakše tjelesno povrijeđeno.
U razgovoru za “Nezavisne novine” Omerović, inače poslanik u Klubu Narod i pravda i BHI Kasumović Fuad, navodi da je njegova namjera bila da se zaštite povratnici bez obzira na to u kojem entitetu žive ili Brčko distriktu, i bez obzira na etničku pripadnost.
“Ovdje je cilj samo zaštita povratnika jer su oni najranjivija populacija i na udaru kako pojedinaca, tako i kriminogenih skupina. Puna su nam usta brige od slučaja do slučaja, svi kao suze lijemo za tim povratnicima. Moj cilj je bio sistemsko rješenje”, tvrdi Omerović.
Međutim, Omerovićev prijedlog nije naišao na saglasnost Ustavnopravne komisije PD PS BiH, pa rasprava o ovom zakonu neće biti održana 22. januara na sjednici PD PS BiH.
Na pitanje šta će se desiti na sjednici u četvrtak, Omerović kaže da su moguća dva scenarija.
“Zastupnički dom će se izjašnjavati o negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije. Prva je opcija da se usvoji negativno mišljenje i onda pada procedura oko usvajanja tog zakona. Druga opcija je da se odbije negativno mišljenje i u tom slučaju prekida se zakonodavni postupak tog zakona i taj zakon stavlja se van snage”, pojasnio je Omerović.
Radanović: Sumnjiv prijedlog
Ipak, Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, skeptičan je po ovom prijedlogu i ne vjeruje u dobre namjere predlagača.
“Prijedlog mi je sumnjiv. Čim to predlažu muslimani, SDA, NiP, SDP, tu je neki problem, neka njihova priča i to treba provjeriti. U startu sam protiv, iako je zaista činjenica da povratnici imaju probleme”, kaže Radanović za “Nezavisne novine”.
On smatra da zakon ne treba da se prenese na nivo BiH, jer krivično djelo napada na povratnike već postoji u Krivičnom zakonu Federacije BiH.
“Šta ima da mijenja. Krivični zakon FBiH, član 178 se zove ‘Spečavanje povratka izbjeglice ili raseljenje osobe’. Pa se kaže da ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi način spriječi izbjeglicu ili raseljenu osobu da se vrati ili koristi svoju imovinu, koja je bila oduzeta tokom neprijateljstava od 1991. godine biće kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina. Onda, ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo biće kažnjen zatvorom od najmanje tri godine. A onaj ko organizuje ili rukovodi grupom biće kažnjen najmanje pet godina. Znači, ništa na nivou BiH ne treba donositi, već sve ima”, rekao je Radanović.
Kazne postoje i u KZ RS
I u Krivičnom zakonu Republike Srpske definisano je krivično djelo “Onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica”, i to u članu 148, a kazne za one koji uskraćuju prava povratnicima, uključujući i napad ili smrt, kreću se od šest mjeseci do deset godina zatvora.
Novinar Dragan Sladojević postavlja pitanje, kada bi bilo uvedeno novo krivično djelo u Krivični zakon BiH, ko bi onda optuživao i sudio onima koji tu odredbu prekrše.
“To je potpuno legitimno pitanje, jer bi to značilo da bi se ovim predmetima bavili Tužilaštvo BiH i Sud BiH. Isto ono tužilaštvo koje ‘pegla’ normu tako što njegovi tužioci podižu ogroman broj optužnica pred kraj svake godine? Isti onaj sud koji, prema stavovima iz Republike Srpske, selektivno osuđuje, na način da su Srbi gotovo isključivi krivci za ratna dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka? To su tek neki od razloga zbog kojih ne vidim svrhu ove odredbe, a pogotovo ne vidim poentu imajući u vidu da su ta krivična djela tretirana entitetskim krivičnim zakonima”, ističe Sladojević.
