NA DEVET HEKTARA ZEMLJIŠTA U TREBINJU NIČE PRVA PLANTAŽA ORGANSKE SMOKVE

Zadruga „Smokvica“ koju je formirao Ženski centar iz Trebinja uspostaviće prvu plantažu organske smokve u BiH na devet hektara zemljišta u blizini ovog grada koje su im dodijelili grad Trebinje i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pod dugogodišnji zakup.
Bespovratna sredstva za obuku, uzgoj i preradu ovog voća obezbijedio je u februaru „Farma dva“ projekat koji sprovode Švedska i USAID, tako da su četiri žene iz Zadruge otputovale u Rovinj, gdje se uzgaja 52 vrste smokve i gdje su eksperti za ovu kulturu.

Menadžer Ženskog centra LJiljana Čičković rekla je da je epidemija virusa korona odgodila njihove planove, tako da će umjesto u proljeće, prvih 700 stabala smokve zasaditi u jesen, na tri hektara zemlje, te dodala da je to prva faza.

„Prvih 700 stabala smokve, koja će biti posađena, stare su dvije godine. Trebaće još tri godine uzgoja na plantaži da bi se ta stabla mogla početi smatrati organskim“, istakla je Čičkovićeva, te dodala da je istočna Hercegovina do sada bila poznata po vinu, medu i siru, kao i da je došlo vrijeme da i smokve postanu brend ove regije.

Prema njenim riječima, smokve je kultura koja nema škarta, ne zahtijeva preveliku pažnje tokom cijele godine, ali je za njen plantažni uzgoj jako važna mikro lokacija, podoban sastav zemljišta i mediteranska klima, što ima okolina Trebinja, saopšteno je iz „Farma dva“ projekta.

„Upravljanje plantažom zahtijeva dosta vremena i truda. Stablima smokve treba sedam do osam godina da se potpuno razviju i počnu davati dovoljno plodova. Kada do toga dođe, mi ćemo se posvetiti proizvodnji proizvoda od smokve sa dodatnom vrijednošću i naravno diverzifikaciji proizvoda“, pojasnila je Čičkovićeva.

Ona je rekla da će do tada smokva biti zasađena na ostalih šest hektara zemljišta, te dodala da će Ženski centar i zadruga pokušati uključiti što veći broj ranjivih žena u rad na plantaži.

Čičkovićeva je istakla da Zadrugu „Smokvica“ čini desetak žena i djevojaka koje su žrtve porodičnog nasilja, sa malim ili nikakvim prihodima.

Kako bi im pomogli u resocijalizaciji i ekonomski ih osnažili, Centar uključuje zadrugarke u različite poljoprivredne i ekonomske aktivnosti, a sve to u pripremi za pravu stvar, upravljanje plantažom.

„Pokušaćemo motivisati male poljoprivrednike iz Trebinja da i sami počnu sa proizvodnjom, i postanu naši kooperanti. Sve ovo će učiniti da naša vizija postane realnost i da smokve postanu novi brend istočne Hercegovine“, istakla je Čičkovićeva.

Srna