Srpska pravoslavna crkva, koja se uključila u akciju pošumljavanja „Boranka“, poziva sve građane Mostara, posebno učenike, studente, nastavnike i mlade, da se u subotu, 3. oktobra 2026. godine, pridruže sadnji borove šume na lokaciji iznad Stare pravoslavne crkve u Mostaru, na području Bjelušina.
Akcija počinje u 11.00 časova, na lokalitetu iznad Stare pravoslavne crkve, a dio je kampanje „Boranka u BiH“, koju provodi Savez izviđača Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem obnove opožarenih područja i uključivanja zajednice u zaštitu prirode.
Uključivanjem u ovu aktivnost, Srpska pravoslavna crkva želi doprinijeti obnovi prirode i podstaći građane da zajedničkim radom pomognu očuvanju prostora u kojem žive. Poziv je otvoren svima koji žele da svojim učešćem doprinesu zelenijem, zdravijem i ljepšem Mostaru.
Sadnja nove borove šume predstavlja ulaganje u budućnost grada. Obnova šumskog pokrivača posebno je važna na padinama iznad Mostara, gdje vegetacija pomaže očuvanju zemljišta, ublažavanju erozije i zadržavanju vode. Šume istovremeno pružaju stanište brojnim vrstama, vezuju ugljen-dioksid i doprinose povoljnijim mikroklimatskim uslovima.
Razmjere štete koju požari ostavljaju pokazuju koliko je ovakvih akcija potrebno. Prema UNICEF-ovoj analizi klimatskog okruženja za djecu u Bosni i Hercegovini, u periodu od 2001. do 2023. godine u BiH je zbog požara izgubljeno 7.080 hektara šumskog pokrivača, odnosno oko 70,8 kvadratnih kilometara. Riječ je o podatku za cijelu državu, koji svjedoči o dugoročnim posljedicama požara i potrebi sistematske obnove šuma.
Istovremeno, Mostar se suočava sa sve većim toplotnim opterećenjem. Ljetne temperature iznad 40 stepeni Celzijusa otežavaju svakodnevni život, posebno starijim osobama, djeci, hroničnim bolesnicima i ljudima koji rade na otvorenom. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u avgustu 2026. godine u Mostaru je izmjereno 42,5 stepeni Celzijusa, dok dugoročna analiza za period 1961–2021. pokazuje rast srednje godišnje temperature od približno 0,3 stepena po deceniji.
Uz globalno zagrijavanje, vrućinu u izgrađenim dijelovima grada dodatno pojačavaju beton, asfalt i nedostatak zelenila. Površine izložene suncu akumuliraju toplotu i oslobađaju je tokom večeri i noći, zbog čega se grad sporije rashlađuje. Nedostatak drveća istovremeno znači manje hlada i slabije prirodno hlađenje isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka.
Ovu povezanost potvrđuje i istraživanje urbanih toplotnih ostrva u Mostaru, zasnovano na satelitskim snimcima za period 2021–2025. Najviše temperature površina zabilježene su u područjima s velikim udjelom izgrađenog prostora, dok su niže vrijednosti utvrđene na površinama pod vegetacijom i u blizini vode.
Obnova šumskog pojasa iznad Mostara zato ima konkretan značaj za grad: doprinosi zaštiti padina od erozije, očuvanju zemljišta, zadržavanju vode i obnovi staništa. Uz očuvanje i sadnju drvoreda, parkova i drugih zelenih površina u gradskim naseljima, pošumljavanje predstavlja važan dio prilagođavanja sve toplijim ljetima.
Iz Srpske pravoslavne crkvene opštine Mostar pozivaju građane da se uključe u ovu zajedničku aktivnost, a posebno škole, učenike i nastavnike, kojima sadnja može biti vrijedna praktična lekcija o zaštiti prirode i odgovornosti prema svom gradu. Poziv je otvoren i porodicama, udruženjima, sportskim i planinarskim društvima, kompanijama i svim zainteresovanim volonterima.
Za dodatne informacije i prijave organizatori kampanje naveli su adresu boranka.bih@gmail.com.
