Sa prvim toplim danima juna gradske ulice i seoska dvorišta ispuni prepoznatljiv, opojan miris lipe, koji nepogrešivo najavljuje dolazak ljeta. Iako mnogi ovu biljku doživljavaju samo kao ukras parkova i aleja, lipa je u fitoterapiji poznata kao izuzetno ljekovita vrsta čiji cvijet i med imaju široku primjenu u očuvanju zdravlja.
Njena ljekovita svojstva poznata su vijekovima, a posebno se cijene u narodnoj medicini zbog umirujućeg dejstva, pomoći kod respiratornih tegoba i blagotvornog uticaja na varenje.
Sveto drvo starih Slovena
Lipa (Tilia sp.) zauzima posebno mjesto u istoriji i tradiciji slovenskih naroda.
Prema riječima dr Marka Lj. Nestorovića, muzejskog savjetnika botaničara-herbologa u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu, lipa je bila sveto drvo starih Slovena, korišćena za obnavljanje vatre i liječenje brojnih bolesti.
Brojni toponimi poput Lipovice, Lipolja ili Lipnika svjedoče o njenom nekadašnjem značaju i rasprostranjenosti na ovim prostorima.
Cvijet lipe – prirodni sedativ
Ljekovitost lipe krije se u njenim žutozelenim cvastima koje sadrže flavonoide, sluzi, tanine, etarska ulja, šećere i druge biološki aktivne materije.
Cvijet lipe tradicionalno se koristi za: ublažavanje simptoma prehlade i respiratornih infekcija, podsticanje znojenja kod povišene temperature, smirivanje kašlja, ublažavanje grčeva i bolova u stomaku, pomoć kod proliva, umirenje organizma i lakše uspavljivanje, tretiranje manjih opekotina i rana.
Zahvaljujući svom blagom sedativnom djelovanju, lipa se često preporučuje osobama koje pate od stresa, nervoze ili nesanice.
Čaj od lipe više je od lijeka za prehladu
Najpoznatiji način upotrebe lipe svakako je priprema čaja.
Osim što pomaže kod prehlade i respiratornih infekcija, čaj od lipe povoljno djeluje na varenje, smanjuje grčeve i umiruje želudac.
Posebno se dobro kombinuje sa cvjetovima zove, nanom, žalfijom i šipkom, od kojih se može pripremiti aromatičan i osvježavajući biljni napitak.
Lipov med – saveznik jetre i detoksikacije
Lipa je jedna od najcjenjenijih medonosnih biljaka, a lipov med spada među najtraženije vrste meda.
Prepoznatljiv je po svijetložutoj boji, izraženom mirisu cvijeta lipe i specifičnom, nešto oštrijem ukusu.
Stručnjaci navode da lipov med: podstiče rad jetre i stvaranje žuči, pomaže detoksikaciju organizma, djeluje kao prirodni tonik, smiruje nervni sistem, ublažava kašalj i upalu grla, podstiče izbacivanje toksina putem znojenja, sadrži antioksidanse koji štite ćelije, povoljno djeluje na želudac i probavni sistem.
Preporučuje se jedna kafena kašičica ujutro prije doručka ili rastvorena u mlakoj vodi, čaju ili limunadi.
Kako pravilno brati i sušiti lipu
Za ljekovite potrebe koriste se osušene žutozelene cvasti koje treba brati kada procvjeta oko dvije trećine cvjetova.
Berba se obavlja po suvom i sunčanom vremenu, a cvjetove je potrebno odmah sušiti u hladovini na promajnom mjestu ili u sušarama na temperaturi do 40 stepeni.
Pravilno osušeni cvjetovi mogu se čuvati do godinu dana, uz zaštitu od vlage, svjetlosti i insekata.
Lipa nije korisna samo u narodnoj medicini
Osim u fitoterapiji, lipa nalazi primjenu i u drugim oblastima: u kozmetičkoj industriji za proizvodnju aromatičnih voda i preparata za njegu kože, u kulinarstvu, gdje se mladi listovi koriste u pojedinim jelima, u proizvodnji ulja iz sjemena, u drvnoj industriji i proizvodnji aktivnog uglja.
Domaći sok od lipe koji „kipi“ poput šampanjca
Od cvijeta lipe može se pripremiti i tradicionalni domaći napitak.
Za pripremu je potrebno 100 grama cvijeta lipe, dva limuna, 1,5 kilogram šećera, 400 grama vinskog sirćeta i 10 litara vode.
Smjesa se ostavlja četiri dana u zatvorenoj staklenoj posudi uz povremeno miješanje, nakon čega se procijedi i sipa u flaše.
Poslije osam do devet dana napitak je spreman za konzumaciju, a zanimljivo je da prilikom otvaranja flaše pjeni i „kipi“ poput šampanjca, piše Blic.
