MINISTAR SELAK U MOSTARU: Saborna crkva u Mostaru je simbol opstanka srpskog naroda u Hercegovini

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da je Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru jedna od najznačajnijih svetinja srpskog naroda u Hercegovini, kao i simbol opstanka, te naglasio da je završetak njene obnove od velikog značaja za srpski narod.

Ministar Selak obišao je danas Sabornu crkvu u Mostaru i razgovarao sa starješinom Saborne crkve Duškom Kojićem.

Tokom posjete, ministar Selak je istakao da ovaj hram, koji je bio spaljivan i gotovo uništen, danas ponovo vaskrsava kao simbol istrajnosti srpskog naroda. Obnova Sabornog hrama privedena je kraju u konstruktivnom dijelu, dok je preostalo da se dovrše unutrašnji radovi i pojedini dijelovi partera.

„Saborna crkva Svete Trojice je mjesto sabranja i simbol opstanka našeg naroda. Gdje je Srpska pravoslavna crkva, tu je i naš narod kroz vijekove ostajao i ostajaće“, poručio je Selak.

Dodao je da je posebno zadovoljstvo biti u Sabornom hramu u vrijeme početka Božićnog posta, kada se, kako je naglasio, svi pozivaju na praštanje, mir, dobrotu i međusobno razumijevanje.

„Božićni post nas opominje da budemo bolji jedni prema drugima. Neka nas ova svetinja podsjeti da je mir temelj našeg zajedničkog života, a praštanje put daljeg duhovnog uzrastanja“, rekao je ministar.

Ministar pravde Republike Srpske je poručio da je važno da se sačuva srpska imovina u Mostaru i Federaciji BiH, jer Srbi su konstitutivni narod u cijeloj BiH i njihova prava se moraju uvažavati.

Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, Duško Kojić, ovom prilikom zahvalio se ministru na posjeti.

Kojić je naglasio važnost svake posjete Sabornoj crkvi.

“Svaka posjeta delegacije Republike Srpske i Srbije je podsjetnik našem narodu ovdje da nije zaboravljen i ostavljen. To je prilika da podsjetimo i da Saborna crkva, trideset godina nakon rata, nije obnovljena i ne nazire se kraj njenoj obnovi, jer institucije Federacije BiH potpuno zanemaruju njezinu obnovu i važnost. Zato smo zahvalni za dosadašnju podršku i nadamo se daljoj podršci vlada Republike Srpske i Republike Srbije u obnovi ovog objekta koji ima veliku važnost za Srbe u dolini Neretve”, rekao je Kojić.

Kojić je zamolio ministra Selaka da poziv prenese predsjedniku Vlade, predsjedniku Srpske i srpskom članu Predsjedništva BiH, kao i ministrima u Savjetu ministara BiH da svojom posjetom i djelovanjem kroz institucije pomognu i ohrabre srpsku zajednicu u Mostaru.

Govoreći o položaju srpskog naroda u Mostaru, Kojić je naglasio da je situacija jako teška, ako ne i najteža do sada, od brojnih imovinskih problema, zapošljavanja Srba u instucijama, kao i jezika, pisma, obrazovanja, kuture. Kao jedan od očiglednih primjera diskriminacije naveo je to  da još uvijek postoje škole u Mostaru koje odbijaju da uvedu pravoslavnu vjeronauku.

Saborna crkva Svete Trojice još uvijek nije obnovljena i jedini je veliki vjerski objekat u BiH čija obnova nakon rata nije završena.

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru izgrađena je 1873. godine i do rata je bila najveći pravoslavni hram na Balkanu. Saborna crkva prvo je zapaljena 15. juna 1992. godine, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.

Obnova je počela 2010. godine, a crkva je zidana kamen po kamen, potpuno isto kao što je građena i 1873. godine, jer je riječ o nacionalnom spomeniku kulture.
Više od 80 odsto sredstava za dosadašnje radove na obnovi crkve izdvojile su vlade Republike Srpske i Srbije. U obnovi su skromnijim sredstvima učestvovali i niži nivoi vlasti u BiH, kao i vjerni narod, među kojima i katolici i muslimani Mostara.

Na obnovi Saborne crkve završeni su grubi građevinski radovi, a ostaje još ogromni posao da crkva bude onakva kakva je i bila, da se uradi enterijer i parter.

Trenutno se radi na postavljanju kamena na pod Saborne crkve. Za ovaj dio poslova obezbijeđena su sredstva od Grada Mostara i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Prethodni članakAnaliza utvrdila: Pavkovićev tumor izazvao uranijum
Naredni članakStanković: Ustavi su dokaz da nepokretna imovina pripada entitetima