Milićević: Pobijenu djecu vam nećemo oprostiti

Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa sa dijasporom Srbije Đorđe Milićević istakao je povodom 29 godina od nekažnjenog, ali istovremeno i jednog od najstrašnijih zločina koji je Hrvatska vojska počinila nad srpskim civilima na Petrovačkoj cesti tokom “Oluje”, da pravda jeste spora, ali je dostižna.

– Siguran sam da će zasluženu cijenu platiti i monstrumi koji su počinili zločin na Petrovačkoj cesti, kao i oni koji su im to naredili. Djecu im nećemo oprostiti – poručio je Milićević i naveo da je u bombardovanju izbjegličke kolone ubijeno i četvoro djece.

Milićević podsjeća da su stravičan masakr nad srpskim civilima, piloti Hrvatske vojske počinili na teritoriji druge zemlje BiH.

– Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Umjesto da kazne zločince, hrvatski zvaničnici ih i danas veličaju i slave, a premijer Andrej Plenković je prijetio Srbiji blokadom evropskog puta samo zbog toga što je naše tužilaštvo podnelo optužnicu protiv ovih zlikovaca koji su brutalno pobili srpsku djecu – navodi Milićević.

Milićević navodi da je hrvatski ratni avion “MiG-21” 7. avgusta 1995. godine u 12.00 časova poletio sa splitskog aerodroma, posljednjeg dana akcije “Oluja” i nadletio izbjegličku kolonu srpskih civila koja se kretala iz pravca Donjeg Lapca ka Bosanskom Petrovcu.

– Piloti hrvatskog Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane su jasno mogli da vide da se radi o civilima, a ne o vojsci. Ipak, taj avion ispaljuje nekoliko projektila koji su usmrtili četvoro djece, jednu devojku, četvoro starijih osoba – naveo je Milićević.

On ističe da je više od 50 civila, najviše djece, teško ranjeno i mnogi su ostali doživotni invalidi, a od šoka je preminula i jedna trudnica koja je vidjela da joj je pobijena cijela porodica, saopšteno je iz Kabineta ministar bez portfelja.

Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od koji je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Prethodni članakU Palama obilježavanje 26 godina od ubistva Srđana Kneževića
Naredni članakStravični detalji samoubistva policajke u Sarajevu: Upucala se u glavu iz službenog pištolja, lani počela raditi u MUP-u