Njemački lider Fridrih Merc pokrenuo je novi prijedlog za ubrzavanje procesa proširenja za zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju.
Prema pisanju Euroaktiva, Merc je poslao pismo Antoniju Kosti, predsjeniku Evropskog savjeta i Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, u kojem je za Ukrajinu predložio pridruženo članstvo a za zemlje Zapadnog Balkana privilegovani pristup.
Prema njemačkom planu, zemlje poput Moldavije i država Zapadnog Balkana ne bi postale pridružene članice, već bi dobile niži status posmatrača u institucijama EU.
– Možemo zamisliti redovne zajedničke sjednice Komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana – rekao je jedan njemački zvaničnik, kako prenosi Euroaktiv.
Te zemlje bi takođe dobile veći pristup programima EU i pojedinim sektorima jedinstvenog tržišta, kako budu napredovale u domaćim reformama, kroz proces koji se naziva postepena integracija.
Novi model dao bi Ukrajini pravo na evropskog komesara bez resora i bez prava glasa, pridružene zastupnike u Evropskom parlamentu bez prava glasa, te pravo obraćanja na važnim sastancima, dok bi paralelno nastavila put ka punopravnom članstvu kroz provođenje domaćih reformi u oblastima poput vladavine prava i prava manjina.
Merc je o svojim idejama razgovarao s Volodimirom Zelenskim i liderima EU na neformalnom samitu na Kipru u aprilu.
Njemački prijedlog predstavlja pokušaj unošenja nove dinamike u usporenu raspravu unutar EU o tome kako ubrzati proširenje na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana, uključujući predvodnike Crnu Goru i Albaniju.
Euroactiv podsjeća da su postojala velika očekivanja da će Evropska komisija na proljeće predložiti reviziju načina na koji funkcioniše proces proširenja, ali to se nije desilo.
Ambasadori 27 zemalja EU odbacili su radikalnu ideju Evropske komisije da Ukrajina bude potpuno uključena funkcionisanje EU prije formalnog članstva, model poznat kao “obrnuto proširenje”.
Međutim, dio uticajnih članica EU, poput Austrije, protive se drugačijem tretmanu Ukrajine u odnosu na zemlje zapadnog Balkana koje već mnogo duže čekaju članstvo u EU.
