– Što se tiče definicije samog pojma prijestonica – u istorijskom, političkom ili sociološkom kontekstu – ona je poznata još odavno kroz istoriju i uglavnom je označavala prijestono mjesto, znači mjesto gdje se nalazi prijesto vladara, obično monarha, kao i i neke druge konotacije – pojasnio je Mastilović u intervjuu za Srnu.
Prema njegovim riječima, nije rijedak slučaj da, osim glavnog grada, postoji i nešto što se smatra prijestonicom ili je zvanično proglašeno prijestonicom, što je slučaj, naprimjer, u Crnoj Gori, kao i u nekim drugim državama.
Mastilović je rekao da pojam prijestonice znači da je to mjesto u određenom istorijskom periodu bilo ne samo prijestono mjesto određene države ili određene teritorije, već da je imalo posebnu i značajnu ulogu u istorijskom razvoju te zemlje, tog naroda i u tom smislu se pojmom “prijestonica” odaje počast tom mjestu.
PALAMA PRIPADA ČAST DA BUDU PRIЈESTONICA REPUBLIKE SRPSKE
– U tom kontekstu, kada govorimo o Palama kao budućoj prijestonici Republike Srpske, sigurno da moramo imati u vidu činjenicu da to zaista i jesu bile u periodu Odbrambeno-otadžbinskog rata /1992. do 1995. godine/, kada su politički predstavnici Srba u BiH bili prinuđeni da napuste Sarajevo, koje je inače vijekovima imalo veliki značaj za srpski narod zapadno od rijeke Drine i u kome postoje tragovi postajanja Srba ili su to istorijski izvori koji potvrđuju postajanje srpskog naroda na tom prostoru – duboko u srednjem vijeku i u neprekinutom kontinuitetu sve do današnjeg vremena – naglasio je Mastilović.
On je dodao da su okolnosti pred izbijanje rata 1992. godine na ovom prostoru bile takve da srpska politička elita nije bila u mogućnosti da svoj politički rad nastavi u Sarajevu, a nije ni željela da napušta Sarajevo kao tadašnji administrativni centar “Socijalističke republike BiH”, i kao mjesto koje je puno značilo i srpskom narodu i srpskoj istoriji i srpskoj kulturi jer su baš Srbi stvarali taj grad i njegovu kulturu i istoriju.
– Da ne govorimo o srpskim trgovcima iz 18. i 19. uvijek, pa kroz čitav 20. vijek. U takvim okolnostima Pale su se, možemo slobodno reći, same izabrale da budu prijestonica Republike Srpske i da na taj način steknu epitet jednog zaista istorijskog mjesta, jako značajnog za srpski narod, posebno za noviju istoriju cjelokupnog srpskog naroda, a posebno Srba zapadno od rijeke Drine, jer je na taj način Pale postale prijestonica Republike Srpske, ratna prijestonica i mjesto gdje su formirane institucije Srpske, znači gdje su se rađale Republika Srpska i njene institucije koje su je tada označavale i kao državu u izvornom smislu te riječi – naveo je Mastilović.
DONIЈETI ZAKON I ODLUKU O USPOSTAVLjANjU REZIDENCIЈE PREDSЈEDNIKA
On tvrdi da su Pale već sada prijestonica Republike Srpske, bez obzira da li su one već zvanično proglašene ili još nisu za prijestonicu.
– To je opštepoznato svugdje u svijetu jer su sve strane delegacije dolazile upravo na Pale da sa tadašnjim rukovodstvom pregovaraju, pa su sve bitne političke odluke donošene upravo na Palama, kojima se ne može oduzeti činjenica da su odigrale izuzetnu ulogu u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i u procesu stvaranja Republike Srpske – podsjetio je direktor Instituta istorijskih nauka na Palama.
Mastilović smatra da je neophodno zakonski ozvaničiti i precizirati šta je to pojam prijestonice.
– Prema mom mišljenju, to prije svega podrazumijeva izgradnju rezidencije Predsjednika Republike. To bi bilo prvo i osnovno što bi trebalo uraditi na Palama ako se usvoji taj zakon. Tim zakonom trebalo bi precizirati način inauguracije Predsjednika – kad, kako, gdje i tako dalje. Vrlo važni aspekti su u ovoj priči i istorijski aspekt i kultura pamćenja – rekao je Mastilović.
On je pozdravio podršku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je nedavno izjavio da “prijestonica znači odavanje počasti Palama, mjestu koje je imalo posebno značajnu ulogu za srpki narod i njegovu državu”.
Prema njegovim riječima, veoma je važno da na području Istočnog Sarajeva egzistira Univerzitet sa svim svojim fakultetima, kao i to da ovdje od prošle godine funkcioniše Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
– Priču o kulturi pamćenja sigurno bi trebalo zaokružiti i dovršavanjem muzeja Republike Srpske, a mislim da Palama kao budućoj prijestonici nedostaje ozbiljna arhivska ustanova, a to bi mogao da bude arhiv grada Istočno Sarajevo, jer već su se stekle okolnosti i uslovi da pojedine institucije koje funkcionišu na ovom prostoru imaju obilje arhivske građe koje nemaju gdje da deponuju i formiranje arhiva grada Istočno Sarajevo bi svakako bilo jedna od značajnih komponenti – preporučio je Mastilović.
MUZEЈ, ARHIV, SPOMEN-PLOČE – SRPSKI SIMBOLI KULTURE PAMĆENjA
On je istakao da je za održiv status prijestonice potrebno obezbijediti njen kvalitetan razvojni budžet.
Mastilović je dodao da je Institut pokrenuo inicijativu da se na Palama napravi spomen-ploča koja će podsjećati na 6. novembar 1918. godine, kada je srpska vojska ušla u Sarajevo i poslije viševjekovnog robovanja donijela slobodu na ove prostore.
– Nažalost, sve ono što je u Sarajevu podsjećalo na te dane protjerano je iz tog grada, pa i Rankovićev trg koji je, ustvari, dobio ime po pukovniku Živanu Rankoviću /komandant 14. puka Timočke divizije/, prvom srpskom vojniku koji je kročio u Sarajevo 1918. godine, te Obala Vojvode Stepe, Ulica 6. novembra i tako dalje – naveo je Mastilović.
On je izrazio zadovoljstvo što je podrška za donošenje zakona o proglašavanju Pala za prijestonicu Republike Srpske došla od najviših organa Srpske, posebno od predsjednika Dodika, jer to “sigurno garantuje da će taj zakon dobiti podršku u Narodnoj skupštini i da će se na osnovu tog zakona Pale ne samo smatrati ili nazivati prijestonicom Republike Srpske, već da će i dobiti nove moderne sadržaje savremene lokalne zajednice”.
– Drago mi je da je ova inicijativa naišla na pozitivan odjek i u Srbiji, u regionu i kod Rusa, osvjedočenih prijatelja srpskog naroda – dodao je Mastilović.