Radnici su danas, globalno, izmoreniji nego ikada do sada.
Ekonomska nesigurnost, strah od otkaza i strožija politika povratka na posao, odnosno sa rada od kuće u kancelarije, veoma uznemirujuće djeluju na službeničku odnosno kancelarijsku radnu snagu širom planete.
Više od 40 odsto zaposlenih sa kancelarijskim poslom osjeća se pregorjelo od posla, što je više i od brojki koje su zabilježene tokom pandemije korona virusa, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje Fjučur foruma, istraživačkog konzorcijuma koji je podržan od Sejls fors ink.
Ova bol, jer burn-aut je u mnogim razvijenim zemljama priznat kao dijagnostifikovan zdravstveni poremećaj za koji se dobija dugo bolovanje, je naročito akutan van SAD a posebno značajno pogađa žene i mlađe zaposlene.
Globalni trend je pojačan i nekim lokalnim. U Velikoj Britaniji, štrajkovi zbog tek simboličnih povećanja plata u javnom sektoru su obogaljili ekonomiju. Japanska vlada je javno zamolila firme da pomognu radnicima da se izbore sa najvećom inflacijom od 1981. godine.
Građani u Francuskoj su izašli na ulice da protestuju zbog namjera vlasti da rade za penziju do svoje 64 umesto 62 godine života.
U SAD, broj otkaza se gomila u desetinama hiljada a politika povratka na posao se preokreće sa preporučenog na obaveznog. Ali i pored toga, radnici tamo djeluju malo više srećno nego njihove kolege iz svijeta. Samo 41 odsto anketiranih u SAD kazalo je prošle godine da se osjeća pregorjelo, što je jedan procentni poen manje nego što je globalni prosjek i mali napredak od ankete početkom 2022. godine.
Istraživanje Fjučer foruma, koje se obavlja kvartalno u SAD, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj, pokazalo je da se u ovoj postpandemijskoj eri radnici koji imaju više slobode da biraju gdje će i kada raditi, bolje osjećaju, produktivniji su i manja je šansa da će dati otkaz.
U posljednjoj anketi, rađenoj krajem prošle godine, više od polovine onih koji su rekli da su nezadovoljni stepenom fleksibilnosti na poslu, rekli su i da se osjećaju pregorjelo. Za zaposlene sa fiksnim radnim vremenom postoji dva puta veća šansa da kažu da će definitivno da potraže nov posao u narednoj ovoj godini.
– Sav benefit fleksibilnog rada dolazi do toga kako radnicima dajete vrijeme u kome se oni fokusiraju na ono što rade, prije nego što kao poslodavac razbijate glavu time koliko dana u nedjelji su u kancelariji. Fleksibilnost doprinosi i boljoj poslovnoj kulturi jedne kompanije i kada god to objasnim menadžerima oni se zapanje – kaže Brajan Eliot, menadžer koji nadgleda istraživanja Fjučer foruma.
