Spor oko Liska parka u centru Mostara prerasta u novu političku konfrontaciju koja ponovo otvara stare rane u gradu na Neretvi. Dok Medžlis Islamske zajednice Mostar traži intervenciju visokog predstavnika i zaštitu svojih imovinskih i vjerskih prava, mostarski HDZ uzvraća tvrdnjom da je riječ o prostoru koji je decenijama bio gradski park. Dodatnu osjetljivost cijelom slučaju daje činjenica da je tokom rata taj lokalitet pretvoren u groblje – i da je to i danas.
Skupština Medžlisa Islamske zajednice Mostar usvojila je dva zaključka kojima od visokog predstavnika Christian Schmidt zahtijeva da, koristeći bonska ovlašćenja, omogući Islamskoj zajednici nesmetan pristup i ulazak u posjed Liska parka, kao i izdavanje neophodnih dozvola za izgradnju Interkulturnog centra „Mevlana“.
U obrazloženju se navodi da je visoki predstavnik i ranije posezao za vanrednim ovlašćenjima u politički osjetljivim situacijama, te da bi takva odluka predstavljala minimum pravde prema Bošnjacima Hercegovine i zaštitu vjerskih i imovinskih prava Islamske zajednice. Zaključak je upućen uoči najavljenog dolaska Schmidta u Mostar, uz poruku da se od međunarodne zajednice očekuju konkretne odluke, a ne simbolična podrška.
Drugim zaključkom Medžlis je pozvao političke predstavnike Bošnjaka u Vladi Federacije BiH da preuzmu aktivniju ulogu u rješavanju ovog pitanja, naglašavajući da bez njihove institucionalne podrške nije moguće obezbijediti ravnopravan položaj Islamske zajednice u centralnoj gradskoj zoni. Poručeno je i da neće ćutati na, kako navode, nepravdu i diskriminaciju Islamske zajednice i Bošnjaka u Mostaru i Hercegovini.
Reagovao je i Gradski odbor HDZ BiH Mostar, koji odbacuje zahtjeve za intervencijom OHR-a i tvrdi da je prostor Liska parka decenijama prije rata bio uređena gradska zelena površina. U saopštenju navode da postoje dokumenti prema kojima je 1955. godine taj prostor formalno postao vlasništvo grada, uz isplatu naknade Islamskoj zajednici, te dovode u pitanje pravni osnov aktuelnih zahtjeva.
Iz HDZ-a podsjećaju da je tokom rata, u vanrednim okolnostima, na toj lokaciji vršeno sahranjivanje poginulih sugrađana, bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost, kada su institucionalni sistemi bili urušeni. Međutim, za Islamsku zajednicu taj prostor nije samo ratno sjećanje, već groblje koje i danas postoji i na kojem su ukopani stradali.
Tako je Liska park – nekada gradski park, danas groblje – postao nova tačka političkog sudara. Pitanje njegovog vlasništva, namjene i budućnosti više nije samo pravno, već duboko simboličko i političko, s potencijalom da dodatno produbi podjele u Mostaru.
