Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsjednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, poslije serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Prema pisanju Rojtersa, u ruskom javnom prostoru sve glasnije se čuju zahtjevi za potpunu mobilizaciju, udare po vladinom kvartu u Kijevu, likvidaciju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, napade na evropske fabrike koje proizvode dronove za Ukrajinu, a dio najradikalnijih komentatora čak pominje i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
Ti zahtjevi postoje odavno, ali su poslije poslijednjih ukrajinskih napada postali oštriji i glasniji.
-Napadi duboko u Rusiji pojačali pritisak na Kremlj
Rojters navodi da su ukrajinski dronovi poslijednjih nedelja sve dublje pogađali rusku teritoriju, uključujući Moskvu, Sankt Peterburg i Krim.
Za ruske zagovornike tvrde linije to je dokaz da sadašnji način vođenja rata nije dovoljan. Oni tvrde da Rusija mora da pređe sa ograničenog formata na mnogo širu i brutalniju kampanju.
U njihovom tumačenju, pregovori i diplomatski kanali samo daju Kijevu vrijeme da pojača udare, dok Zapad nastavlja da snabdijeva Ukrajinu oružjem, dronovima i obavještajnom podrškom.
-Traže potpunu mobilizaciju i udare po „centrima odlučivanja“
Među predlozima koji se najčešće pominju su potpuna mobilizacija i udari po „centrima odlučivanja“ u Kijevu.
Ta fraza u ruskom političkom riječniku obično znači državne institucije, komandne strukture, obavještajne centre i objekte iz kojih se, prema tvrdnjama Moskve, planiraju napadi na Rusiju.
Najradikalniji glasovi idu još dalje. Oni traže da se rat prenese i na evropsku teritoriju, kroz udare na fabrike u kojima se proizvode bespilotne letjelice i vojna oprema za Ukrajinu.
Takav scenario bi otvorio ogroman rizik direktnog sukoba Rusije sa NATO državama, zbog čega Kremlj do sada nije prihvatio takve prijedloge kao zvaničnu politiku.
-Pominje se i taktičko nuklearno oružje
Najopasniji dio rasprave odnosi se na pozive da se razmotri upotreba taktičkog nuklearnog oružja.
Takve poruke za sada dolaze iz najtvrđeg dijela ruskog javnog i političkog prostora, a ne kao zvanična odluka Kremlja. Ipak, sama činjenica da se takva opcija sve otvorenije pominje pokazuje koliko se retorika zaoštrila poslije ukrajinskih napada duboko u Rusiji.
Rojters piše da pritisak „jastrebova“ ne znači automatski da će Putin prihvatiti njihove zahtjeve. Kremlj je i ranije trpio pozive na ekstremniju odmazdu, ali nije uvijek išao za najradikalnijim predlozima.
-Malofejev kritikuje sadašnji format rata
Rojters navodi i izjave ljudi iz tvrđeg kruga, među njima biznismena Konstantina Malofejeva, koji je posle napada na rusku naftnu infrastrukturu kritikovao sadašnji format vođenja rata.
Za taj dio ruskog političkog spektra problem nije samo u ukrajinskim napadima, već u tome što se, po njihovom mišljenju, Rusija još uvijek ponaša kao da može da dobije rat ograničenim sredstvima.
Njihova poruka Kremlju je da se sukob mora voditi punim kapacitetom države, uz mobilizaciju društva, industrije, vojske i mnogo žešće udare po infrastrukturi koju povezuju sa ukrajinskim ratnim naporom.
-Kremlj između pritiska i kontrole eskalacije
Putin se sada nalazi između dva pritiska. Sa jedne strane, ukrajinski napadi sve češće pogađaju rusku pozadinu i izazivaju nezadovoljstvo tvrdog krila. Sa druge strane, prihvatanje najradikalnijih prijedloga moglo bi da odvede rat u direktan sukob sa NATO-om ili u nuklearnu krizu.
Zato je najvažnije pitanje da li će Moskva samo pojačati konvencionalne udare po Ukrajini ili će zaista mijenjati politički okvir rata.
Do sada je Kremlj ostavljao otvorena vrata za diplomatiju, čak i kada su pregovori sa SAD zapadali u ćorsokak. Ali svaka nova serija napada na ruske gradove, aerodrome, rafinerije i infrastrukturu jača argumente onih koji tvrde da pregovora više ne smije biti.
-Ukrajinski udari mijenjaju atmosferu u Moskvi
Rojtersova analiza pokazuje da ukrajinski napadi više nemaju samo vojni efekat. Oni mijenjaju atmosferu u ruskoj politici, pojačavaju pritisak na Kremlj i guraju najtvrđe glasove u prvi plan.
Što su napadi dublji i učestaliji, to se u Moskvi glasnije traži odgovor koji neće biti samo „još jedan talas raketa“, već promjena cijelog pristupa ratu.
Za sada, međutim, postoji razlika između retorike ruskih „jastrebova“ i zvaničnih odluka Kremlja. Najradikalniji traže mobilizaciju, udare po Kijevu, Evropi i čak nuklearnu opciju. Putin, prema Rojtersu, i dalje pokušava da zadrži prostor za diplomatske i vojne kalkulacije.
Ali pritisak raste. I upravo to je glavna poruka Rojtersove analize: što Ukrajina češće udara duboko po Rusiji, to će u Moskvi biti teže ignorisati one koji traže da se rat vodi bez ograničenja.
Informer
