Trend priliva migranata u BiH nastavljen je i u 2025., ali u manjem obimu nego ranijih godina, kaže direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa.
Ulazak Rumunije i Bugarske u Šengenski prostor i jačanje kontrola na njihovim granicama smatra osnovnim razlogom.
– Značajno manji broj migranata smješten je i u naša tri Privremena prihvatna centra u Lipi, Blažuju i Ušivku, gdje ih je oko 1.100. Kamp Borići u USK je u fazi zatvaranja. Od 11.000, koliko ih je došlo u BiH, njih 10.669 je podnijelo zahtjev za azil. Balkanska ruta i dalje je aktivna, ali broj je značajno smanjen – kaže Laketa.
Tokom 2025., po osnovu sporazuma o readmisiji, Hrvatska je dostavila 3.779 zahtjeva za vraćanje migranata, od kojih je oko 2.800 bilo osnovano. Najveći broj ih je iz Turske, Kine, Afganistana i Egipta.
– Organizovane kriminalne grupe, koje se bave krijumčarenjem migranata, prisutne su i dalje na ovim prostorima. Sve policijske strukture i OSA BiH se bave ovom problematikom. I dalje su to grupe uglavnom iz Afganistana. Sve ukazuje da oni i dalje rade, da su dobro organizovani, naoružani i vrlo opasni. Silu koju provode najviše primjenjuju na same migrante, na način da rade određene otmice, da im oduzimaju njihove lične stvari i kontaktiraju njihove porodice kako bi dobili novac. Oni neće nikad stati dok god postoji ovaj fenomen migracija. Mi nismo imali informacija da su bili nasilni prema građanima BiH – ističe Laketa, te zaključuje da su policijske agencije u BiH odgovorile na sve izazove.
Dnevni avaz
