Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, iza kojega su tri godine na čelu grada, ocijenio je kako je proteklo razdoblje bilo uspješno, uprkos brojnim izazovima s kojima se Grad na Neretvi susreće.
”Mostar je specifična sredina koja je opterećena 90-im godinama, neriješenim imovinskim odnosima, zaostavštinom ratnog razdoblja, ali i političkim nadmudrivanjima. Ipak, sve što smo zacrtali da napravimo u ovom mandatnom razdoblju uglavnom je napravljeno ili je u nekoj fazi pred realizaciju ili završetak. Smatram da će se u izvještaju kojeg budemo podnosili za četiri godine rada pokazati da je ovo bio kvalitetan mandat, posebno uzevši u obzir deset godina funkcionisanja bez Gradskog vijeća”, rekao je mostarski gradonačelnik Feni.
Kako je istaknuo, očekuje izazove i u ovoj, izbornoj godini, ali poručuje da će se on baviti temama koje unaprjeđuju kvalitet života svih građana.
”Neku veliku političku priču u Mostaru ne treba pričati. Svi oni koji žive zajedno ovdje sigurno će biti zainteresovani da čuju sve ono što planiramo u sljedećem mandatnom razdoblju, što pripremamo od projekata koji se tiču kvaliteta života. Veselim se budućnosti Mostara”, rekao je Kordić.
Brojni realizovani projekti svjedoče o uspjesima, ali, po Kordićevim riječima, najvažnije je to što je postignut uspjeh u pronalasku zajedničkog puta.
”Ne smijemo zaboraviti sportske terene, infrastrukturu, komunalu u kojoj smo napravili izuzetno velike iskorake. Napravili smo i veliki posao oko javnih preduzeća koja smo zatekli u totalno devastiranom stanju. Danas se možemo pohvaliti aerodromom koji ima četiri velika huba i dvije dodatne destinacije, masu charter letova. Aerodrom se ponovno vratio u svoje zlatne godine. Zatim Mostar bus koji je, uz pomoć Splita i angažmana naših domaćih ljudi koji vode to preduzeće, postalo respektabilna kompanija s godišnjim rastom za 60 odsto putnika”, naglasio je gradonačelnik.
Spomenuo je i projekt sportske dvorane u Mostaru koja je dugo godina bila „rak rana” ovoga grada, a čijoj se izgradnji konačno nazire završetak. Mostar bi uskoro trebao dobiti i moderna autobusna stajališta što bi trebalo potaknuti dodatni interes građana za korištenje javnog prijevoza.
”Jedna od bitnijih stvari je konačno ujedinjenje Komunalnog preduzeća Grada Mostara. Očekujemo od njih veliki rezultat. Zatim smo i na deponiji Uborak radili izvjesne iskorake. Pročistač Grada Mostara također je predstavljao dugogodišnju mrlju u gradu. To smo riješili i to je sad postrojenje koje dobro radi. Dobro je uspostavljena i komunikacija s ostalim nivoima vlasti. Unutar Gradskog vijeća većina odluka donosi se konsenzusom. Mostar konačno funkcioniše kao normalan grad”, poručio je.
Često, kako je rekao gradonačelnik, u razgovoru s kolegama i predstavnicima međunarodne zajednice koji pomno prate događanja u ovome gradu, govori da je Grad Mostar primjer. ”Nerijetko se dešava da zaposlenici Grada Mostara odlaze u druge lokalne sredine kako bi njima pomogli implementirati neke od uspješnih mostarskih projekata. Sarađujemo s UNESCO-om po pitanju Staroga grada. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća jedna od tema bila je donošenje Plana upravljanja Starim gradom, vrlo važnog dokumenta. Možemo se pohvaliti s puno rezultata, otvorenih, ali i zatvorenih i riješenih tema. Lično sam prilično zadovoljan smjerom u kojem idemo, dodao je Kordić.
”Zahvaljujući uspjesima naše Lane Pudar tema izgradnje olimpijskog bazena je otvorena. Kako ona niže uspjeh za uspjehom, tako i tu temu drži vrućom. Za vrijeme mandata premijera Federacije BiH Fadila Novalića donesena je odluka da Federalna vlada pomogne Gradu Mostaru da napravi taj infrastrukturni objekt. Mi smo tad pokrenuli sve aktivnosti koje su bile potrebne, od promjene Prostornog plana, donošenja novog Regulacionog plana, projektne dokumentacije, rješavanja imovinskih odnosa na tom lokalitetu”, podsjetio je gradonačelnik. Nakon svega toga, a s obzirom na veličinu projekta, Kordić navodi da su radovi počeli i da je izvođač uveden u posao.
Gradsko vijeće Mostara nedavno je usvojilo odluku kojom se subvencionira smještaj za djecu u privatnim vrtićima, ali i poboljšava kvalitet predškolskog odgoja. Kako je pojasnio Kordić, analiza tržišta pokazala je da je za ovu inicijativu potrebno 500 hiljada maraka, koliko je na kraju i izdvojeno iz gradskog budžeta. Iako su rukovodioci privatnih vrtića ranije govorili da će taj iznos biti nedovoljan za 1300 djece, Kordić smatra da tu neće biti prepreka.
”Ideja je da što prije svim vrtićima koji imaju ambiciju da uđu u program subvencionisanja pomognemo da steknu uslove. To je poenta svega. Na sjednici se čak pokušao staviti neki narativ da su uslovi previsoki i da privatni vrtići neće uspjeti to ispoštovati. Uvjeti su osnovni i zakonom definisani, a s obzirom na to da pričamo o javnom novcu onda se moramo držati zakonske regulative. Mislim da će biti dovoljno odgovornosti privatnih vrtića da što prije stignu standard koji je zacrtan i definisan zakonom, a kako bi mogli participirati u subvenciji”, rekao je Kordić.
Subvencioniranje privatnih vrtići ne znači zaustavljanje aktivnosti na širenju kapaciteta gradskih vrtića, pa Kordić podsjeća da su trenutno u pripremnoj fazi dva vrtića, jedan u Centru 2, a drugi u Rodoču.
Kada se govori o pomoći mladim porodicama gradonačelnik je izrazio uvjerenje da će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća biti usvojena odluka o sufinansiranju kuovine prve nekretnine, dodavši da je to pokazatelj da se Grad bavi odlukama „koje život znače i koje čine svakodnevnicu“.
Gradonačelnik je podsjetio na Prostorni plan iz 2012. godine koji je identifikovao potencijalne lokacije za obnovljive izvore energije, temeljeno na studiji instituta Hrvoje Požar iz Zagreba. U protekle dvije godine dokument je nadograđen, kako bi bio još kvalitetniji te kako se ne bi radili solari u urbanom području, dodao je.
”Kada je uslijedila ukrajinska kriza to je postala vrlo interesantna tema za pojedine investitore. Imali smo masu zahtjeva koji su išli u tom smjeru. Grad Mostar tu je prepoznao i svoju šansu u ekonomskom i razvojnom smislu tako da smo i mi pokrenuli projekt od 50 megavata gradskog solara koji bi trebao biti vrlo ozbiljan izvor novih prihoda u budžetu grada”, rekao je Kordić. Kako je pojasnio, trenutno se radi na izradi odluke koja bi pomogla lokalnim zajednicama, a koja će definisati koji će se iznosi vraćati u lokalne sredine kako bi eventualno narušen kvalitet života kompenzirali dodatnim sredstvima.
Za Kordića je to pozitivna priča, posebno jer Mostar ima oko 300 sunčanih dana što ga čini idealnim područjem za solarne elektrane. Kada su u pitanju evropski projekti, Grad Mostar je formirao profesionalan tim koji se bavi aplikacijama za INTERREG-ove i druge međunarodne projekte.
”Ove smo godine aplicirali s pet velikih međunarodnih trilateralnih projekata. Za tri je već potvrđeno da su prošla, dok za dva čekamo i imamo naznake da bi mogli proći. Teško mi je pobrojati koliko je projekata prošlo, nešto manjih u odnosu na ove INTERREG, ali vrlo zanimljivih koji se bave tranzicijom grada, odnosno obnovljivim izvorima energije, pametnim parkingom, pametnim semaforima, pametnim klupama i rasvjetama i slično. Dosta tih projekata dijelom će se implementirati u ovoj godini, a dijelom u narednim godinama”, rekao je gradonačelnik, naglasivši važnost evropskih sredstava za poboljšanje kvalitete života u gradu.
S obzirom na to da ružnu sliku grada čine ratom porušeni objekti koji još nisu dočekali svoju obnovu, Kordić je rekao da se Grad Mostar ambiciozno posvećuje infrastrukturi grada, ali i uređenju fasada, s ciljem stvaranja atraktivnog turističkog odredišta u regionu.
Gradonačelnik je najavio izdvajanje 300 hiljada maraka za obnovu fasada, rekavši da su konkursi već u toku.
”Želimo ukloniti tragove ratnih šteta iz 90-ih godina te stvarati dobar vizualni utisak za turiste. Jedan dio projekata odnosi se na obnovu. U tom kontekstu mogu spomenuti obnovu sveučilišne knjižnice koju ćemo renovirati ove godine. Aplicirali smo na dosta projekata koji se bave energetskom učinkovitošću. U tom kontekstu bi dobar dio fasada trebao biti promijenjen”, otkrio je gradonačelnik.
Pojasnio je da je proces obnove ratnih šteta u toku, kazavši da je donesena odluka u kojoj se Grad želi aktivno uključiti, ako investitor ili vlasnik objekta nema finansijskih mogućnosti da to riješi.
”Tada bi Grad Mostar uskočio u obnovu sa svojim budžetom, ali bi adekvatno zaštitili svoje finansije na način da se upiše u list C (teretni list) dok investitor/vlasnik ne razmisli i ne vidi što će raditi s tim objektom. Potom bi Grad naplatio angažman. Uglavnom, radimo na svim pitanjima. Nešto ide brže, nešto sporije, ali ništa nije zanemareno, a to je važno”, istaknuo je.
U kontekstu stanoupravljanja u gradu, pojasnio je da se priprema odluka kojom bi se jasno definisalo ko će, tamo gdje postoji kolektivno stanovanje, biti titular s kojim Grad razgovara kada je u pitanju obnova fasada.
Govoreći o Partizanskom spomen groblju, Kordić navodi da je to arhitektonski spomenik vrijedan pažnje s obzirom na to da Mostar u turističkom smislu hoće i želi iskoristiti svaki potencijal.
”Mislim da je Bogdanovićevo arhitektonsko djelo vrijedno pažnje i obnove. U nikakvom drugom kontekstu ga ne treba gledati. S obzirom na to da trenutno obnavljamo ulicu gdje se nalazi taj lokalitet, napravili smo ulaznu portu da se taj lokalitet osigura i ponudi turistima kao dodatni turistički sadržaj”, istaknuo je.
Kada je u pitanju obilježavanje Dana oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu, Kordić je rekao da ta priča „ima neku drugu motivaciju i agendu“.
”Jasno sam rekao da treba napraviti distinkciju između Partizanskog pokreta i svega što se iza toga dešavalo u komunizmu. Naravno da tu imamo različita stajališta, ali živimo u demokratiji i svako može iznijeti svoje mišljenje, ali ne možemo se baš u svemu složiti”, smatra Kordić.
Komentirajući zahtjeve Medžlisa Islamske zajednice Mostar da na lokaciji u neposrednoj blizini zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u izgradnji, gradi svoj kulturni objekt, Kordić je kazao da Središnja zona Grada Mostara ima svoj regulacijski plan i dokumente koji jasno pokazuju što se tu može, a što ne može graditi.
”Postavljanje ploče, pogotovo u ovom razdoblju kada vidimo da se već ulazi u izbornu retoriku, pokazuje da ljudi imaju potrebu koristiti sve moguće mehanizme da možda neki glas dobiju za sebe. Mislim da je to krivi put. Građani Mostara željni su afirmativnih projekata i onoga što poboljšava kvalitet života. Dosta im je političkih nadmudrivanja i guranja prsta u oko jedni drugima”, smatra Kordić.
Dodao je kako postoji kritična masa građana koji dijele viziju evropski prosperitetnog Mostara te da su oni ključ za uspjeh grada.
”Bilo koji pokušaj povratka retorici zadnjih trideset godina nije konstruktivan i vjerujem da ćemo se, zajedno s građanima, uspjeti oduprijeti takvim izazovima”, poručio je.
Kordić izrazio je optimista po pitanju lokalnih izbora koji se očekuju prve nedjelje u oktobru.
”Do tada imamo puno posla, sve teme su otvorene. Lično se još ne mogu ubaciti u taj izborni način rada. Mislim da ću do kraja ostati, koliko god budem mogao, u ovoj radnoj atmosferi, praviti rezultate, promovisati ih i predstavljati građanima koji će na koncu odlučiti ko će dobiti njihovo povjerenje. Vidimo se u oktobru sigurno”, zaključio je gradonačelnik Mario Kordić.
