Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Vladimir Kokanović boravio je u posjeti Srbima u Mostaru, gdje je ostvario brojne susrete sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve i organizacija srpske zajednice.
Posjeta je započela obilaskom Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, zatim Stare crkve i Prosvjetine škole srpskog jezika, istorije i kulture. Tom prilikom Kokanović je razgovarao sa predstavnicima Crkve i srpskih udruženja o aktivnostima i projektima koji doprinose očuvanju nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta Srba u Mostaru, Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Federaciji BiH.
Prema riječima delegacije Srbije i domaćina, ovi susreti predstavljaju važan korak u jačanju veza između lokalne zajednice i institucija Republike Srbije, kao i priliku za razmjenu iskustava, prepoznavanje potreba i unapređenje saradnje, posebno u oblastima obrazovanja, kulture i podrške mladima.
Kokanović je, nakon obilaska svih lokacija, istakao da je cilj posjete Sabornom hramu bio da se sagleda tok obnove i skrene pažnja na vrijednost i značaj ove svetinje.
„Posjetili smo i Prosvjetinu školu i razgovarali sa djecom, a možda smo već osmislili i neke ideje za budući rad, o čemu ćemo tek razgovarati. Važno je da se obiđe i ovaj dio Federacije i da razgovaramo sa našim ljudima koji čuvaju identitet ne samo na ovim prostorima, već i šire. Želimo da pošaljemo poruku o važnosti očuvanja identiteta našeg naroda u cijelom regionu“, rekao je Kokanović.
On je naglasio da je važno razgovarati i usmjeriti pažnju cjelokupne dijaspore, a ne samo regiona na očuvanje identiteta, istorije i kulture.
„Ne razgovaramo da bismo raspirivali bilo kakve podjele ili sukobe, već da bismo omogućili da se nikada ne ponove stvari koje su se dešavale u prošlosti. Važno je da svi nastavimo zajedno, kao što smo danas okupljeni – Crkva, država i narod – da čuvamo svoj identitet“, poručio je Kokanović.
Naglasio je da je očuvanje identiteta jedan od ključnih prioriteta Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, ali i Republike Srbije.
„Kao neko ko je dugo živio u dijaspori, a danas se nalazi na čelu institucije koja se bavi našim ljudima van matice, čvrsto vjerujem da se srpski identitet čuva upravo ovdje, na način na koji to rade Crkva i ‘Prosvjeta’ u Mostaru“, rekao je Kokanović.
Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu godinama, kroz različite projekte, pruža podršku srpskoj zajednici u Mostaru, a Kokanović ističe da će učiniti sve da ta podrška bude nastavljena i dodatno unaprijeđena.
On je podsjetio na aktuelne konkurse, ali je naglasio da se kroz razgovore sa lokalnom zajednicom želi saznati šta je ljudima i djeci najpotrebnije kako bi se djelovalo upravo u tom pravcu.
„Naša podrška biće još izraženija u periodu koji slijedi i neće se ogledati samo kroz konkurse, već i kroz druge vidove saradnje i komunikacije. Važno je da razgovaramo i čujemo sa kakvim se izazovima suočavaju naši sunarodnici. Želimo da pošaljemo poruku cijeloj svjetskoj javnosti da smo uz svoj narod, ma gdje on živio“, rekao je Kokanović.
Generalni konzul Republike Srbije u Mostaru Vaso Gujić zahvalio je delegaciji koja boravi u Mostaru i najavio nastavak posjete Prebilovcima, Žitomislićima, Ivanjici i Trebinju.
Gujić je istakao da je cilj posjete da se na terenu sagledaju potrebe stanovništva.
„Naše je da upoznamo institucije sa stvarnim stanjem i da vidimo šta se može učiniti, odnosno koja je prava adresa za pružanje pomoći“, rekao je Gujić.
Starješina Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru, jerej Duško Kojić, rekao je da je posjeta delegacije Srbije započela na najvažnijem mjestu za mostarske Srbe – Sabornoj crkvi, čija obnova još traje.
„Ne stoji u potpunosti, ali se odvija veoma usporeno. Najveći dio dosadašnjih troškova snijele su Republika Srbija i Republika Srpska. Grad Mostar je takođe učestvovao u obnovi, ali očekujemo još snažniju podršku Grada, ne samo finansijsku, već i kroz isticanje značaja Sabornog hrama i njegovo adekvatno predstavljanje javnosti“, rekao je otac Kojić.
On je posebno istakao značaj posjete Prosvjetinoj školi, koja se, kako kaže, održava upravo zahvaljujući podršci Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.
„Dobili smo potvrdu da ćemo moći da nastavimo sa radom škole, jer nemamo poseban budžet iz kojeg se finansira ovaj projekat. Imamo volju, želju i veliku potrebu za ovom školom, jer svi znamo da naša djeca u Mostaru ne mogu da se školuju na svom jeziku niti da izučavaju sopstvenu istoriju u obimu koji bi željeli. Ovdje imaju priliku za to. Koliko je važno obnoviti Sabornu crkvu, toliko je važno i održati ovu školu u životu“, poručio je otac Kojić.
Predsjednica SPKD “Prosvjeta” Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović rekla je da je Prosvjetina škola srpskog jezika, istorije i kulture najvažniji projsketa koji “Prosvjeta” organizuje i kroz koji nastoje čuvati identitet.
“Kroz ovaj projekat nastojimo da djeca, koja nemaju mogućnost u zvaničnom obrazovnom sistemu dobiju znanje o svom jeziku, istoriji i kulturi, to dobiju u Prosvjetinoj školi. Na taj način čuvamo svoj jezik, kulturu i identitet. Ova škola je jedino mjesto u Mostaru gdje oni mogu čuti o velikanima koji su ostavili veliki trag u ovom gradu, kao što su Aleksa Šantić i braća Ćorović”, rekla je Bjelica Šagovnović.
Zahvalila se Upravi za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu koja finansira rad ove škole, te omogućava srpskoj djeci da svake godine imaju ekskurziju.
Nastava u „Prosvjetinoj školi“ odvija se kao dopunska nastava svake druge subote, jer srpska djeca nemaju mogućnost obrazovanja na srpskom jeziku u okviru redovnog nastavnog programa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. U školi se organizuju i kursevi stranih jezika, kao i brojne druge kulturne i obrazovne aktivnosti.
„Prosvjetina“ škola nalazi se u kompleksu Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru. Stara srpska škola u Mostaru osnovana je početkom 19. vijeka, a od 1856. godine postala je prva građanska škola u BiH. Tada je počela s radom „Pravoslavna srpska narodna škola mostarska“, jedna od najstarijih škola u BiH i prva u kojoj su djevojčice i dječaci zajedno pohađali nastavu. Ovu školu pohađali su Aleksa Šantić, Atanasije i Vojislav Šola, Svetozar i Vladimir Ćorović, kao i Branko, Risto, Milan i Jovan Radulović, te mnogi drugi znameniti Mostarci i Mostarke. Jovan Dučić je u ovoj školi bio učitelj.
Zgrada škole teško je oštećena u proteklom ratu, 15. juna 1992. godine, kada je uništena i bogata arhiva Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, kao i Crkvene opštine Mostar, koja je bila smještena u istoj zgradi. Objekat je djelimično obnovljen u decembru 2020. godine.
