Katolici danas proslavljaju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu. Vjernici na ovaj praznik hodočaste u marijanska svetišta.
Župe u BiH u kojima se slavi Velika Gospa su Međugorje, zatim Široki Brijeg, Posušje, Komušina, Kreševo, Tolisa, Trebinja, Stup, Uskoplje, Jajce, S.Most, Gradac, Nevesinje, Prisoje, Seonica, Dračevo, Šćit… Prema katoličkoj teologiji, Hristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinom uznesenju na nebo proglasio je 1.novembra 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo hriršćanstvo.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija poštivanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi.
Pouzdavajući se u njen nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija žena advokat Hrvata).
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potiče iz druge polovine 11. vijeka, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).
