– U fotelju rezervisanu za BiH u Ujedinjenim nacijama (UN) krajem godine trebalo bi da zasjedne diplomata iz reda srpskog naroda što će dati novi vjetar u leđa političkom kursu republičkog vrha u nastojanjima da se stvari vrate na temelje izvornog Dejtona koji i jeste kreiran i potpisan na američkom tlu.
BiH ima više od 50 ambasada, generalnih konzulata i misija širom svijeta. Ambasadore imenuju članovi Predsjedništva BiH, odnosno svaki član, i to prema nacionalnosti, uz nepisano pravilo da se jedni drugima ne miješaju u izbor diplomata na koje imaju pravo iz svoje kvote.
Pozicije koje izazivaju najviše pažnje posljednjih godina su one sa adresom u Vašingtonu i Njujorku, posebno imajući u vidu ulogu i značaj koji i za BiH ima Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN).
U svjetlu pojačane diplomatske aktivnosti zvaničnika Republike Srpske sa predstavnicima administracije predsjednika SAD Donalda Trampa te posljednje debata u SB UN, tokom koje je otvorene rečeno da se ide ka smanjenju međunarodnog protektorata u BiH, stigla je potvrda i da je na vidiku rotacija kadrova u Njujorku.
-Dodikova poruka
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je, kako su prenijele agencije, poručio da Srpska mora gledati kako da još ojača odnose sa novom administracijom SAD koja ima drugačiji način posmatranja svijeta, jer nisu globalisti, već realisti. On je podsjetio da je Tramp u prvim koracima najavio da neće graditi države i nacije, otkazao USAID i Soroša.
– Dok smo mi to podržavali, u Sarajevu su agitovali za Kamalu Haris, kao i sam Kristijan Šmit. Kada smo jednom od pet najmoćnijih ljudi u SAD u 10 minuta predstavili našu situaciju, pitao nas je kako smo ostali normalni. To u prethodnim administracijama nismo mogli ni da sanjamo – rekao je Dodik za “Politiku”.
Na konstataciju da je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zvaničnik koji posebno često boravi u SAD i na pitanje šta se dogovara sa Vašingtonom, Dodik je rekao da postoje i posjete koje javnost ne isprati.
– Pokušaćemo još ponešto da uradimo. Mi se bavimo poslovima Republike Srpske, mnogo toga je vezano za njen međunarodni status. Pokušavamo da izgradimo poziciju – postoje dobici, ali i neki gubici, kao što je ishod vezan za našeg prijatelja Viktora Orbana, što nas je pogodilo. Krajem godine Srpska šalje svog ambasadora u UN. Sasvim lijepu uvertiru nam je napravio Zlatko Lagumdžija, ponašajući se mimo svih stavova BiH – naglasio je Dodik.
Politikolog i stručnjak za geopolitičke odnose iz Beograda Aleksandar Pavić ističe da su prethodni ambasadori u UN dolazili iz bošnjačkog naroda te veoma često iznosili stavove samo jednog naroda koji su redovno bili upereni protiv Srpske.
– UN je svetski auditorijum i zbog toga je važno da ovog puta predstavnik srpskog naroda bude u UN i neće biti više zloupotreba – izjavio je Pavić za “Glas”.
-Trenutno stanje
Današnja diplomatija se, pojašnjava, djelimično vodi preko diplomata.
– Vodi se u javnosti, putem medija, narativa. Medijska prisutnost ambasadora u UN je veća nego ambasadora na drugim mestima pa je i zato to veoma važna pozicija, uz činjenicu da joj je sedište u SAD. Pod Trampovom administracijom je još važnije biti prisutan u Americi. Oni nisu robovi prošlosti kad je reč o američkoj, zapadnoj politici prema BiH i Srpskoj i to treba maksimalno iskoristiti. Odlično je što će i ova promena u fotelji da se desi za vreme Trampovog mandata – rekao je Pavić koji smatra da će diplomata iz reda srpskog naroda biti daleko dosljedniji branilac Dejtona od prethodnika, posebno onih koje je na tu poziciju slalo Sarajevo.
Izbor diplomatskih predstavnika BiH spada u domen Predsjedništva BiH koje, prema Ustavu, nadležno za vođenje spoljne politike.
Na spisku nadležnosti je imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije FBiH te predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama.
Osim toga, republičkim Ustavom je precizirano da predsjednik Republike predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike BiH iz Srpske. Osim misije pri UN, BiH ima stalnu ambasadu u Vašingtonu.
-Konsenzus
Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH je precizirano da članovi odluke u sferi spoljne politike nastoje usvojiti konsenzusom, a to važi i za izbor, odnosno imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH.
U slučaju nepostizanja konsenzusa, dva člana Predsjedništva ipak usvajaju odluku, ali je takav akt moguće proglasiti destruktivnom za vitalni interes entiteta iz kojeg dolazi član koji nije glasao “za”.
Ukoliko je to srpski član, konačnu odluku donosi Narodna skupština. Ako, prema pravilima, dvotrećinska većina u Skupštini potvrdi veto u roku od deset dana, osporena odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Glas Srpske
