Izvještaj Vlade Srpske: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze sa bezbjednošću u BiH

U toku je orkestrirana kampanja usmjerena ka pojačavanju strane intervencije, uz alarmantna upozorenja da je BiH na ivici rata, dok u stvarnosti, svako ko razumije situaciju, zna da nema opasnosti od takve katastrofe, navodi Vlada Srpske u drugom dijelu 27. izvještaja Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Vlada Srpske jasno ističe da situacija u Ukrajini nema nikakve veze sa bezbjednošću u BiH. Pominje se u dokumentu i da se Republika Srpska pokazala kao pouzdan partner članicama NATO-a u oblasti borbe protiv terorizma i drugih bezbjednosnih pitanja, ali i da je očekivan strah građana u momentima pojavljivanja snaga Eufora na ulicama Srpske.

Da mir u BiH koji vlada 26 godina nije narušen potvrđivali su strani zvaničnici i diplomate. A u izvještaju Vlade Srpske stoji da se ne može povlačiti nikakva paralela između BiH i Ukrajine, uz pojašnjenje da Srpska poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ali i da nije podržala uvođenje sankcija Rusiji.

– Tvrdnjom da borbe u Ukrajini predstavljaju opasnost po BiH, bošnjačke stranke i njihovi pomagači raspiruju pometnju i strah radi političkih poena. Širenjem straha nastoje da uliju nepovjerenje u Republiku Srpsku i opravdaju traženje intenzivnijeg uplitanja stranaca u BiH – piše u izvještaju.

U trenucima globalnih problema od izuzetne važnosti je to što je Srpska ovim izvještajem odbacila optužbe o ratnoj secesiji i političkom nasilju jer za takvo nešto nema niti dokaza niti jasnih argumenata – ocjena je profesora međunarodne politike Srđana Perišića.

– Cilj je da se iskoristi sukob na relaciji Zapad Rusija ne bi li se prizvala vojna intervencija od strane NATO-a u BiH. A ako to ne bude uspjelo onda da se BiH na mala vrata ugura u članstvo NATO-a, bez obzira što nema političkog konsenzusa za članstvo – naglašava Srđan Perišić, profesor međunarodne politike.

Srpska vjeruje da je političkim dijalogom moguće pronaći rješenja prihvatljiva svim građanima u BiH. U dokumentu se ponavlja da je Srpska posvećena poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, da ne teži secesiji i da njeni lideri uprkos prijetećoj retorici pojedinih sarajevskih političara, odbijaju svako pribjegavanje nasilju.

Fantazije su i tvrdnje takođe bošnjačkih partija da se potezi Srpske usmjereni ka vraćanju ustavnih nadležnosti realizuju pod uticajem predsjednika Rusije. Bitna činjenica jeste i da se svi potezi povlače unutar institucija Srpske – naglašava profesor Ustavnog prava Siniša Karan.

– Ovo se ne radi po šumama i gorama. Ovo se radi u Narodnoj skupštini, Vladi, po Ustavu BiH i Ustavu Republike Srpske. Nijedna tačka ni slovo nisu izašli iz toga. Svi oni koji se odmiču od Dejtona, od principa koji su nastali u Dejtonu i Aneksu 4. direktno ruše BiH, a to su u ovom slučaju Šmit i visoki predstavnici koji su bili, dijelom potpomognuti Ustavnim sudom BiH i bošnjačkom političkom elitom – rekao je Siniša Karan, profesor Ustavnog prava.

U dokumentu stoji i da se Srpska nije protivila prisustvu Eufora, broju vojnika ili misiji “Altea” i onome što je u skladu sa mandatom kojeg je odobrio Savjet bezbjednosti UN-a. Međutim, zvaničnici Srpske zabrinuti su zbog neprimjerenog kretanja pripadnika i vozila Eufora van baze, što je izazvalo stah među građanima. A ono što Republici Srpskoj ne ide na ruku, jeste, i što ona nema mehanizam da provjeri identitet vojnika koji se pojavljuju u uniformama Eufor-a, pa je u određenoj mjeri opravdana bojazan, ističe ekspert za bezbjednost Dževad Galijašević. A hoće li mandat misiji Eufor-a u BiH dobiti zeleno svjetlo u Savjeta bezbjednosti biće poznato u novembru, kada će se odlučivati o eventualnom nastavku njihovog djelovanja.

– Da li su oni zaista dio operacije “Altea” i vojnici Eufor-a ili su prosto britanski SAS-ovci koji su obukli uniforme Eufor-a pa se šetaju Banjalukom pod okriljem misije koju UN ima. Dakle, to je rizična bezbjednosna situacija. Dakle, takvu situaciju ne predviđa ni Dejtonski sporazum, a ni takvo ponašanje Eufor-a van baza – tvrdi Galijašević.

Kristija Šmit koji nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, osim na Srbe obrušio se i na Hrvate, jednako ih optužujući za destabilizaciju BiH.

Lažni izvještaji lažnog visokog predstavnika nisu ništa neočekivano – navodi politički analitičar iz Beograda Stevica Deđanski.

– On ima svoju agendu, a to je da se izvrši najstrašniji pritisak na Republiku Srpsku i, prije svega, na srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, u nekoj mogućnosti da, ako uspije da ga zamijene, dođu neki koji će biti poslušnici. Ono što im ne ide u prilog jeste što se konačno poslije 20 godina i hrvatska zajednica pobunila. Ono što je dobro za Srbe, jeste to što konačno nastupamo, zbog zajedničkih interesa, zajedno sa Hrvatima – naglašava Deđanski.

Stručna javnost ipak smatra da se Šmitov izvještaj neće ni naći u Savjetu bezbjednosti 11. maja, jer očekuju da će Kina i Rusija po uzoru na raniju praksu onemogućiti Šmitu da prezentuje svoje viđenje situacije u BiH u pomenutom međunarodnom političkom tijelu.

Prethodni članakĐoković izgubio od Alkaraza u polufinalu Mastersa u Madridu
Naredni članakTeško ubistvo u Nevesinju – Sin ubio majku