Izvještaj: Cijene energenata u Evropi lete u nebo

Cijene energenata su u trećem kvartalu ove godine na istorijski visokom nivou, navedeno je u izvještaju Agencije za saradnju energetskih regulatora EU objavljenom prošle sedmice, uoči izvještaja o napretku zapadnog Balkana u energetskoj integraciji EU, koji će biti objavljen u naredni ponedjeljak.

Kako je naglašeno, cijene energenata na veliko su u trećem kvartalu, u odnosu na april, za čak 200 odsto više, a najveći uzročnici su pandemija kovida i rast cijena prirodnog gasa.

Što se tiče BiH, naglašeno je da smo prošle godine proizveli 15,4 teravat-časa električne energije, a da je u zemlji potrošeno 10,5 teravat-časova, što znači da je oko pet teravat-časova moglo biti izvezeno, odnosno trećina ukupne proizvodnje.

Zanimljiv je i podatak da je u BiH maksimalno opterećenje mreže 1,8 teravata, što je znatno manje od ukupno instalisanih kapaciteta u BiH, koji iznose 4,53 teravata, što ostavlja veliki prostor za raspodjelu energije. Naime, struja je najskuplja i najtraženija u periodima najvećeg opterećenja, pa se višak struje u tom periodu može najskuplje prodati.

Kako je naglašeno u ovom izvještaju, EU, pa samim tim i zemlje u sklopu Energetske zajednice, obavezale su se da će do 2050. godine značajno redukovati emisije štetnih gasova i da će u tom periodu dostići neutralnost u emitovanju ovih čestica, odnosno da će količina ispuštenih čestica biti na nivou koji će onemogućiti dalji rast prisutnosti stakleničkih gasova u atmosferi, primarno ugljen-dioksida, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

EU pritišće i svoje članice, ali i zemlje u sklopu Energetske zajednice da počinju s pripremama gašenja termocentrala i instaliranja što većih kapaciteta obnovljivih izvora. Sudeći prema izvještaju koji je objavljen, BiH i dalje 68 odsto svoje struje dobija iz uglja, dok je samo 28 odsto iz hidropotencijala.

Mirza Kušljugić, predsjednik Udruženja građana za održivu energetsku tranziciju, kaže da BiH u proteklih godinu dana nije uradila ništa kako bi riješila predmete koji se protiv BiH vode pri Sekretarijatu Energetske zajednice, zbog čega su BiH uvedene i sankcije.

“Ništa nije urađeno. Ništa nije urađeno ni kad je u pitanju tržište, ni u vezi s pitanjem odsumporavanja, restrukturiranja sektora gasa i u drugim oblastima. Sve je isto kao i prije godinu dana”, kaže on.

Kušljugić je napomenuo da je nekog napretka bilo u odustajanju od izgradnje novog bloka termocentrale u Tuzli, ali da se to nije desilo zbog ispunjavanja obaveza prema Energetskoj zajednici, već zbog nekih drugih faktora.

Sudeći prema ovim procjenama stručnjaka, može se reći da će i u ovom izvještaju Energetske zajednice, koji će biti predstavljen naredne sedmice, biti konstatovano da nije bilo napretka.

Kako stoji u prošlogodišnjem izvještaju, BiH nije implementirala ni Drugi energetski paket EU, koji je prestao da važi, a već je na snazi Treći paket. Neke od oblasti u kojima nije ostvaren napredak su, kako ističu, i dalje neodvajanje distributera od proizvođača električne energije, kao i nedostatak ovlaštenja na nivou državnog regulatornog tijela. Jedino je RS, kako su istakli, usvojila Zakon o gasnom sektoru, koji je uglavnom usklađen s pravnom stečevinom Energetske zajednice. Gledano procentualno, najmanje je urađeno iz oblasti izgradnje infrastrukture, odnosno realizovano je samo osam odsto mjera, a nijedan infrastrukturni projekat iz ove oblasti još nije započet.

Nezavisne novine

Prethodni članakDevetnaestogodišnji Srđan umro od korone, iza njega ostale samo baka i sestra
Naredni članakJokić nokautirao igrača Majamija