Izložbom ”Aleksa Šantić i mostarski književni krug” u HDHS ”Kosača” u Mostaru svečano su otvorene 105. Šantićeve večeri poezije.
Manifestacija Šantićeve večeri poezije, tradicionalno se održava u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ”Prosvjeta”, Gradski odbor Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle”, a ovogodišnja manifestacija posvećena je 100. godišnjici smrti Alekse Šantića.
Izložbu ”Aleksa Šantić i mostarski književni krug”, autora akademika Ranka Popovića priredili su SPKD ”Prosvjeta” − Gradski odbor Mostar i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. U umjetničkom dijelu nastupile su ”Mostarske kiše” i glumac Nebojša Kundačina.
Šantićeve večeri poezije otvorio je ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević.
Milićević je rekao da se ove godine obilježava 100 godina od smrti velikog pjesnika, ali da je on i dalje prisutan među nama kroz svoja djela.
„Njegovi stihovi su vječni, ali i poruke ljubavi i mira i zajedništva koje je nosio, ali i kroz svoju nepokolebljivu vezu sa rodnom Hercegovinom“, rekao je ministar Milićević naglašavajući da je velika stvar što se večeri poezije, ali i izložba dešavaju u srcu Mostara i u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača koji je primajući Šantića i „Prosvjetu“ pod svoj krov posvjedočio o dobrim odnosima dvije kulturne institucije i dva naroda.
Milićević kaže da je Šantić bio simbol ljubavi prema domovini, ali i svom narodu i svim drugim narodima.
„Njegova pjesma ‘Ostajte ovdje’ nas podsjeća na važnost ostanka i opstanka i čuvanje identiteta i kulturnog naslijeđa. Kroz ovakve događaje čuvamo sjećanja na one koji su gradili našu kulturnu baštinu i ostavili trag u istoriji. Održavamo živi plamen naše književnosti i umjetnosti i ojačavamo našu zajednicu“, rekao je Milićević zahvalivši mostarskoj „Prosvjeti“ što ovu manifestaciju čini značajnijom iz godine u godinu.
Rekao je da Srbija sa zadovoljstvom podržava ovakve manifestacije jer one nisu samo proslava srpske kulture i tradicije već i most koji povezuje Srbe u matičnoj državi u Hercegovini i širom svijeta.
„Neka nam Šantićeva poezija bude svjetionik kroz izazove sadašnjice podsjećajući nas da su ljubav, mir i razumijevanje vrijednosti koje nemaju alternativu“, rekao je ministar Milićević i poručio Srbima da trebaju biti jedinstveni gdje god bili.
Predsjednica SPKD „Prosvjeta“ Mostar, Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je da su Šantićeve večeri poezije najstarija kulturna manifestacija u gradu na Neretvi, a da Šantić i vijek nakon smrti, važi za jednu od ključnih figura multietničkog Mostara i Hercegovine.
„Prije 100 godina, 2. februara 1924. godine, u Mostaru je umro Aleksa Šantić, pjesnik, akademik, kosmopolita i rodoljub. Bio je takva ljudska i stvaralačka veličina da i dan danas, vijek nakon smrti, žive njegove pjesme, njegova djela, a stihovi i danas opominju“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Naglašava da su ovogodišnje 105. Šantićeve večeri poezije organizovane u čast 100. godišnjice pjesnikove smrti.
„Ova izložba pokazuje koliko su naši korijeni ovdje duboki i šta su Šantić i njegovi savremenici značili za Mostar, ali i za cjelokupnu srpsku književnost i kulturu“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Podsjeća da je Šantić bio jedan od osnivača Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva Prosvjeta, Srpskog pjevačkog društva “Gusle, časopisa “Zora” i da upravo na tim temeljima srpski narod u Mostaru i danas gradi svoj kulturni identitet.
Kazala je da je cijela ovogodišnja manifestacija posvećena Šantiću i da će pored ove izložbe na manifestaciji biti upriličena i promocija Sabranih djela Alekse Šantića u izdanju mostarske Prosvjete.
„Aleksa Šantić za Mostar je bio više od pjesnika. I kulturni i nacionalni znak. U ovom gradu, za Šantića se vežu, čak i mnogi mitovi, međutim njemu mitovi ne trebaju, njega je potvrdilo vrijeme. Stoga ćemo nastaviti njegovati sjećanje na našeg velikog pjesnika na taj način čuvajući naš kulturni i nacionalni identitet u ovom gradu i multikulturalni karakter našeg Mostar“, poručila je Bjelica Šagovnović.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević podsjetio je na istoriju održavanja Šantićevih večeri poezije i važnost koju ova manifestacija ima za očuvanje srpskog identiteta.
„Možemo reći da bi i sam pjesnik bio ponosan na „Prosvjetu“ i „Gusle“ i sve nas koji u ovome učestvujemo čuvajući i podržavajući plamen kulture i književnosti i umjetnosti u Šantićevom Mostaru“, rekao je Milivojević dodajući da se i 100 godina od Šantićeve smrti Mostarom odzvanjaju njegovi stihovi, riječi i opomene.
Milivojević je podsjetio na vremena u kojima je djelovao Šantić i njegovi savremenici, kao i na slavnu istoriju srpskog stanovništva u dolini Neretve.
„Ne samo da treba da sagledamo to vrijeme nego da nam ta vremena budu istinski podsticaj. Šantić podjednako pripada svom Mostaru, Hercegovini, njenom srpskom narodu i svim drugim narodima. Trebamo da sačuvamo sjećanje na srpske prvake koji su svojim životom i radom doprinijeli razvoju i prepoznatljivosti ovoga grada i zadužili ga“, rekao je Milivojević.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač je zahvalila društvima „Prosvjeta“ i „Gusle“ što čuvaju svoju nacionalnu i zajedničku istoriju.
„Šantić je kao čovjek i stvaralac i spona sviju nas koji ga osjećamo kao mostarskog pjesnika velike duše koji živi svojim djelima među nama. Koliko je snažna i vrijedna njegova ostavština ponajbolje svjedoči činjenica da je njegovo ime postalo jednim od simbola Mostara i da su Šantić i Mostar neraskidivo srasli jedno sa drugim“, rekla je Buhač i dodala da su događaji poput Šantićevih večeri poezije melem za dušu u teškim vremenima.
Akademik Ranko Popović je govoreći o izložbi „Aleksa Šantić i mostarski književni krug“ kazao da je bilo logično da i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske uradi ovakvu izložbu sa mostarskom „Prosvjetom“.
Kaže da je o Šantiću poznato skoro sve, ali da to nije slučaj sa ”Mostarskim književnim krugom”. Kazao je da je Mostar u vrijeme Šantićevog rođenja bio Turska kasaba i da su se čuda u književnom svijetu dešavala.
„Nije poznato kako se desilo da nekoliko omladinaca pokrene sve to na što su se posle svi ugledali. Teško bi bilo i danas zamisliti nešto tako. Šta je danas ostalo od toga. Možda najmanje za sam Mostar, ali ako ništa drugo u Mostaru Srbi znaju da su imali velike pretke i veliku baštinu na koju se mogu osloniti, a možda i napraviti novo mostarsko književno čudo“, poručio je Popović.
Predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle” Radislav Tubić podsjetio je na kraju na činjenicu da se Mostar Aleksi Šantiću nije odužio na pravi način i da bi ova godina kada se obilježava 100 godina od njegove smrti bila pravi trenutak za to i da bi Gimnazija, koja je do rata nosila njegovo ime, trebala ponovo ponijeti ime Alekse Šantića.
Već sutra nastavljaju se Šantićeve večeri poezije u Manastiru Žitomislić gdje će biti održan program pod nazivom “Šantićeva trajanja”.
U okviru programa biće promovisana Sabrana djela Alekse Šantića u izdanju SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, koja je priredio profesor Duško Pevulja.
U drugom dijelu programa biće održan naučni skup “Aleksa Šantić – 100 godina nakon smrti”.
